Crteži doline Val Camonica

Val Camonica je dolina u nižem dijelu alpskog dijela Lombardije, između Brescije i Bergama u Italiji. To je zapravo gornja dolina rijeke Oglio, uzvodno od jezera Iseo.

Plan doline Val Camonica s naznačenim arheološkim lokacijama.

Crteži na stijenama Valcamonice
Svjetska baština – UNESCO
Država	Italija
Godina uvrštenja	1979. (3. zasjedanje)
Vrsta	Kulturno dobro
Mjerilo	iii, vi
Ugroženost	—
Poveznica	UNESCO:94
Koordinate	45°57′25″N 10°17′50″E
Val Camonica Lokacija doline Camonica u Italiji

U njoj se nalazi najveći kompleks prapovijesnih crteža na stijenama u Europi, s oko 300,000 petroglifa koje su nacrtali pripadnici plemena Camuni na stotinama stijena, a datiraju od mlađeg paleolitika (oko 6000. pr. Kr.) pa sve do 19. stoljeća.^[1] Ove figure povezane s poljoprivredom, navigacijom, ratovanjem i vračanjem predstavljaju izvanrednu slikovnu dokumentaciju prapovijesnih običaja i svijesti. Sustavno tumačenje, topološka klasifikacija i kronologija ovih djela u kamenu su značajno pridonijele proučavanju prapovijesti, sociologiji i etnologiji. Zbog toga su 1979. godine ovi crteži su dospjeli na UNESCO-ov popis svjetske baštine kao prva svjetska baština u Italiji.

Povijest

U području doline Camonica prepoznato je nekoliko razdoblja nastanka petroglifa koja odgovaraju evoluciji cammunijskog društva:

• Mlađi paleolitik (od oko 8000. pr. Kr.) - prizori lova i rane kulture;
• Neolitik (4000. – 3000. pr. Kr.), pred kraj ledenog doba - prvi vjerski prizori, figure ljudi postaju obvezne i javljaju se prikazi svakodnevice, vrhunac umjetnosti Cammunija;
• Eneolitik (3000. – 2000. pr. Kr.) - kvalitetniji narativni prizori s detaljnim prikazima ljudi i seoskog života te važnih ženskih inicijacijskih rituala
• Vrijeme miješanja kultura (od oko 1000. pr. Kr.) - prizori bitaka, koliba, kola, žetvi i oružja. Od tada slabi praksa stvaranja petroglifa.

Od 6. stoljeća pr. Kr. do 476. godine ovu dolinu kontroliraju Kelti, a potom Rimljani koji su ostavili rudnike željeza s radionicama. Nakon čestih upada barbara kulturu Camunija osvajaju Germani Heruli, a potom Ostrogoti koji su je gotovo potpuno uništili 542. godine. Od 568. do 774. godine njima vladaju Langobardi, a potom Franci koji potiču Benediktince da u dolini izgrade samostane i ubožnice. Negdje oko 1000. godine ponovno se javlja potreba za samoodređenjem i samoupravom, te se stvaraju samostalne zajednice, tzv. vicini (le vicinie). One 1164. godine carskom dozvolom postaju općine (komune), a od 1428. godine pripadaju Mletačkoj Republici, te se zbog nje od tada spore Venecija i Milansko Vojvodstvo.

Zahvaljujući uspješnim samostanima koji su poticali rudarstvo, stočarstvo i proizvodnju vune, dolina je bila gospodarski jako uspješna. Kada je 1769. godine Brescia pala u ruke Francuske, dolina je nazvana Cantone della Montagna i podijeljena je na sedam župa. Tijekom Napoleonove vladavine propadale su poljoprivreda i stočarstvo. Austrija je dolinu pripojila svojoj regiji Serio 1815. godine, kada je započela strašna glad i dolinu poharala kuga koja je potrajala do 1818. god. osnutkom Kraljevine Italije, 52 općine doline Camonica su pripale trima oblastima (Breno, Edolo i Pisagone).

Najpoznatije crteže je otkrio Walter Laeng, geograf iz Brescije, 1909. godine na dvije stijene u Pian delle Greppe u blizini Cemmo. Od 1950-ih, prikazi s površine tisuće stijena su kategorizirani u golemom projektu prijevoda i klasifikacije koji još uvijek traje.

Parkovi

Svjetska baština, UNESCO-ova lokacija n° 94

N°	Ime (poveznica s galerijom slika)	Općina	Koordinate	Petroglifi
1.	Parco nazionale delle incisioni rupestri di Naquane	Capo di Ponte	46°01′32″N 10°20′57″E
2.	Parco archeologico nazionale dei Massi di Cemmo	Capo di Ponte	46°01′52″N 10°20′20″E
3.	Parco archeologico comunale di Seradina-Bedolina	Capo di Ponte	46°02′00″N 10°20′29″E
4.	Parco archeologico di Asinino-Anvòia	Ossimo	45°57′19″N 10°14′47″E
5.	Parco comunale delle incisioni rupestri di Luine	Darfo Boario Terme	45°53′20″N 10°10′46″E
6.	Parco comunale archeologico e minerario di Sellero	Sellero	46°03′26″N 10°20′29″E
7.	Parco archeologico comunale di Sonico	Sonico	46°10′7″N 10°21′20″E
8.	Riserva naturale Incisioni rupestri di Ceto, Cimbergo e Paspardo	Ceto (Nadro) Cimbergo Paspardo	46°01′6″N 10°21′10″E

Bilješke

1. Archeocamuni, 13. siječnja 2009.

Vanjske poveznice

• Rock Art and Petroglyphs in VALCAMONICA (engl.)
• Galerija fotografija  Arhivirana inačica izvorne stranice od 29. ožujka 2012. (Wayback Machine)