Druga Francuska Republika
From Wikipedia, the free encyclopedia
Druga Francuska Republika ili jednostavno Druga Republika bila je republikanska vlada u Francuskoj između revolucije 1848. i državnog udara Luja Napoléona III. Bonapartea koji je osnovao Drugo Francusko Carstvo. Službeno je usvojio moto "Liberté, égalité, fraternité". Druga Republika svjedoči napetosti između "Socijalne i Demokratske Republike" (fra. La République démocratique et sociale) te liberalnog oblika Republike koja se pojačala tijekom lipanjskog Dana ustanka 1848.
|
Druga Francuska Republika bila je posljedica višegodišnjeg nezadovoljstva koje se nakupljalo za vrijeme vladavine Luja Filipa Kada je konačno došlo do revolucije, narod je svrgnuo monarhiju i utemeljio novu republiku baziranu na demokratskim načelima. Sukob je eskalirao ustankom znanim kao Dani lipnja u kojima se Luj Eugen krvavo obračunao s pobunjenim radnicima. Uslijedilo je kratko vrijeme stabilnosti, došlo je do donošenja novog demokratskog ustava, a u prosincu su organizirani predsjednički izbori. Favoriziranog Cavaignaca pobijedio je Luj Napoleon koji je postao prvi predsjednik u povijesti Francuske.
Luj Napoleon bio je monarhist, a imao je podršku u Narodnoj skupštini kojom su također dominirali monarhisti. Nova vlast se pokazala izrazito konzervativnom te je donijela cijeli niz mjera kojima ograničila glasačko pravo i slobodu medija, a Crkva je ponovno ostvarila dominantan utjecaj na javno obrazovanje. Predsjednik je ubrzo shvatio kako su njegovi planovi ograničeni radom Narodne skupštine pa je 2. prosinca 1851. godine organizirao puč i tako srušio republiku. U siječnju 1852. donesen je restriktivni ustav, a raniji referendum dodatno je konsolidirao vlast Luja Napoleona. Napoleon III. radio je na formiranju Drugog Carstva koje je uspostavljeno 2. prosinca 1852. godine, točno godinu dana nakon državnog udara.