cover image

Dubrovnik (lat. Ragusium) je grad na krajnjem jugu Hrvatske. Administrativno je središte Dubrovačko-neretvanske županije i jedno od najvažnijih povijesno-turističkih središta Hrvatske. Prema popisu iz 2011. godine imao je 42615 stanovnika;[2] njih 90 % izjasnilo se Hrvatima.[1]

Quick facts: Dubrovnik, Država, Županija, Površina,  ...
Dubrovnik
Država Hrvatska
Županija Dubrovačko-neretvanska
Površina
 - ukupna 143,35 km2
Nadmorska visina 3 mnm
Stanovništvo (2011.)
 - ukupno 42.615[1] stan.
Broj stanovnika
Dubrovnik, Dubrovačko-neretvanska [uredi]
Naselje2001.2011.2021.
Popis naselja
Bosanka101139169
Brsečine779684
Donje Obuljeno181210243
Dubravica473733
Dubrovnik304362843426922
Gornje Obuljeno88124141
Gromača144146149
Kliševo665452
Knežica149133148
Koločep174163231
Komolac294320355
Ljubač736973
Lopud269249278
Lozica115146142
Mokošica148719242193
Mravinjac818867
Mrčevo1079076
Nova Mokošica604160165682
Orašac546631742
Osojnik321301335
Petrovo Selo202324
Pobrežje89118169
Prijevor362453460
Rožat301340395
Sustjepan335323301
Suđurađ199207222
Trsteno237222215
Zaton8589851024
Čajkovica159160192
Čajkovići172623
Šipanska Luka237212254
Šumet159176168

Ukupno
[uredi]
437704261541562
Izvor: Državni zavod za statistiku RH
Podatci sukladni popisu od 22. rujna 2022.


Gradonačelnik Mato Franković
Gradsko vijeće
 - broj članova 25
Gradska naselja 32 naselja
Dan grada Festa Svetoga Vlaha
3. veljače
Zaštitnik Sv. Vlaho
Poštanski broj 20000
Pozivni broj +385 (0)20
Autooznaka DU
Službena stranica www.dubrovnik.hr
Zemljovid

Dubrovnik
Dubrovnik na zemljovidu Hrvatske


Dubrovnik
Dubrovnik na zemljovidu Dubrovačko-neretvanske županije
Close

Stari grad Dubrovnik nalazi se od 1979. godine na UNESCO-ovom popisu svjetske baštine.

Prosperitet grada Dubrovnika od najranijih vremena se temeljio na pomorskoj trgovini. U srednjem vijeku je kao Dubrovačka Republika bio jedini grad-država na istočnoj obali Jadrana koji je konkurirao Mletačkoj Republici. Uz svoje bogatstvo i diplomaciju, grad je postigao izvanredan stupanj razvoja, posebno tijekom 15. i 16. stoljeća. Dubrovnik je bio jedno od središta razvitka hrvatskog jezika i književnosti te su u njemu stvarali mnogi značajni hrvatski pjesnici, dramatičari, slikari, matematičari, fizičari i drugi učenjaci.