Efeški sabor
From Wikipedia, the free encyclopedia
Efeški sabor bio je Treći ekumenski sabor Crkve, a održan je 431. u gradu Efezu u Maloj Aziji, za vrijeme vladavine bizantskog cara Teodozija II., unuka Teodozija I. Velikog koji je bio sazvao Prvi carigradski sabor. Sazvan je kako bi se razriješilo pitanje nestorijanstva i pelagijanstva, a na njemu i službeno utvrđeno da Mariji, majci Isusovoj pripada naslov »Bogorodica.«
Kratke činjenice
Efeški sabor | |
---|---|
Ekumenski sabori | |
Datum | 431. |
Prihvaćaju ga | Katolička Crkva, Pravoslavne Crkve, Istočne pravoslavne Crkve, Engleska crkva, Luteranske Crkve |
Prethodni sabor | Prvi carigradski sabor |
Sljedeći sabor | Kalcedonski sabor |
Sazvao ga | car Teodozije II. |
Predsjedao | Ćiril Aleksandrijski |
Sudionici | 200-250 biskupa (papini predstavnici i predstavnici antiohijske Crkve stižu sa zakašnjenjem) |
Teme rasprave | nestorijanstvo, Marija Bogorodica, pelagijanstvo |
Dokumenti i odluke | potvrda Nicejsko-carigradskog vjerovanja izvorni tekst na WikIzvoru: tekst, osuda hereza, izjava o Bogorodici, 8 kanona |
Odbacuju ga | Asirska Crkva Istoka |
Portal: Kršćanstvo |
Zatvori