Erwin Schrödinger
From Wikipedia, the free encyclopedia
Erwin Rudolf Josef Alexander Schrödinger (Beč, 12. kolovoza 1887. – Beč, 4. siječnja 1961.), austrijski fizičar.
Erwin Schrödinger | |
Erwin Schrödinger, 1933. | |
Rođenje | 12. kolovoza 1887. Beč, Austrija |
---|---|
Smrt | 4. siječnja 1961. Beč, Austrija |
Prebivalište | Austrija Irska |
Državljanstvo | austrijsko irsko |
Narodnost | Austrijanac |
Etnicitet | Austrijanac-Englez |
Polje | fizika |
Institucija | Sveučilište u Wroclawu Sveučilište u Zürichu Sveučilište u Berlinu Sveučilište u Oxfordu Sveučilište u Grazu Institut za napredne studije u Dublinu |
Alma mater | Sveučilište u Beču |
Akademski mentor | Friedrich Hasenöhrl |
Istaknuti studenti | Linus Pauling Felix Bloch |
Poznat po | Schrödingerova jednadžba Schrödingerova mačka Schrödingerova metoda Schrödingerova slika Schrödinger-Newtonove jednadžbe Schrödingerovo polje |
Istaknute nagrade | Nobelova nagrada za fiziku (1933.) |
Portal o životopisima |
Rođen je kao sin jedinac dobro obrazovanih roditelja. Do 11. godine obrazovao se kod kuće, a nakon toga je pohađao školu da bi se pripremio za Bečko sveučilište. Na tome sveučilištu je diplomirao fiziku te je na istom ostao do Prvoga svjetskog rata u kojem je sudjelovao na talijanskom bojištu.
Nakon rata vraća se u Beč gdje se ženi, da bi 1921. preselio u Zürich na čijem je sveučilištu dobio poziciju teorijskog fizičara. Tih šest godina koje je proveo na tome sveučilištu bile su među najproduktivnijima u njegovoj karijeri, iako je na mehanici valova počeo raditi tek 1925. godine. Već 1926. objavio je svoj rad gdje kretanje elektrona u atomu opisuje kao valnu funkciju. Godine 1927. dobiva veliko priznanje, jer ga pozivaju na Humboldtovo sveučilište u Berlinu gdje je trebao zamijeniti Maxa Plancka. Tamo ostaje do 1933. kada zbog nacista odlazi na Oxford. Iste godine podijelio je Nobelovu nagradu za fiziku s Paulom Diracom.
Godine 1938. vraća se u Austriju, ali nakon što ju Njemačka pripaja emigrira u Dublin gdje se bavi filozofijom fizike. Godine 1960. vraća se u Beč gdje godinu dana kasnije umire.
Schrödingerova jednadžba gibanja elektrona je osnovna jednadžba u modernoj kvantnoj fizici. Potpuno odbacuje pokušaje da se gibanje elektrona odvija po određenim putanjama u atomu i nastoji opisati njihovo gibanje isključivo valnim svojstvima. U nekom trenutku ta vjerojatnost da se elektron nađe u nekoj točki prostora jednaka je kvadratu apsolutne vrijednosti valne funkcije. Valna funkcija se mijenja ovisno o kvantizaciji elektrona. Pomoću te jednadžbe dobiva se kvantofizikalni model svakog pojedinog atoma. Ipak, tu jednadžbu je iznimno teško riješiti i očekuje se da će svoju punu uporabnu vrijednost dosegnuti daljnjim razvojem računala.