Hrvatska u personalnoj uniji s Mađarskom
From Wikipedia, the free encyclopedia
Hrvatska je bila u personalnoj uniji s Ugarskom od 1102. do 1527. godine. Do stvaranja personalne unije došlo je nakon sukcesijske krize i ratnih događanja krajem 11. i početkom 12. stoljeća u Hrvatskom Kraljevstvu. Prvi kralj iz dinastije Arpadovića, Koloman (1102. – 1116.) dodijelio je neke povlastice hrvatskim velikašima, a naseljavanjem njemačkog i mađarskog vlastelinstva uveo jedno novo feudalno ustrojstvo temeljeno na sustavu darivanja. Naime, tijekom tog vremena razvitak političkih i drugih prilika u Europi zahtijevao je jaku vojsku koja se mogla uzdržavati samo teritorijalno, pa je Koloman sve zemljišne posjede, koji već nisu bili u posjedu slobodnih seljaka ili vlastelina, davao vojnicima u zamjenu za vojnu obvezu. Hrvatsko plemstvo se također feudalizira i nestaju stare strukture hrvatskog plemstva županijskog ustrojstva, a javlja se novi oblik sa sudskom, upravnom i gospodarstvenom ovlasti. Ugarski kraljevi su imenovali hrvatskog bana, dijelili posjede vlasteli, potvrđivali zakone donesene na hrvatskom i slavonskom saboru te zapovijedali udruženom ugarsko-hrvatskom vojskom. Hrvatski ban imao je obavezu upravljanja administracijom, sudstvom, financijama i predvodio je hrvatsku vojsku u ratovima. Pojedine su se obitelji, zahvaljujući donacijama, postupno jako osilile i imale veliki politički utjecaj (krčki i blagajski knezovi, bribirski Šubići, cetinjski Nelipići, omiški Kačići, krbavski Kurjakovići).
Ovaj članak dio je niza o Hrvatska prije Hrvata
Rana povijest Hrvata
Srednji vijek
Habsburška Monarhija
Prvi svjetski rat
Versajska Jugoslavija
Drugi svjetski rat
Socijalističko razdoblje
Neovisna Hrvatska
|
Predloženo je da se ovaj članak preimenuje u »Kraljevina Dalmacija i Hrvatska (1102. – 1526.)«. (Rasprava) |
|