Hrvatske općine i gradovi
From Wikipedia, the free encyclopedia
Općine i gradovi prema Ustavu Republike Hrvatske jedinice su lokalne samouprave.[1] Teritorij Republike Hrvatske administrativno je podijeljen na 128 gradova i 428 općina. Općine i gradovi u Hrvatskoj čine najnižu razinu samouprave, oni su osnovne ustrojstvene jedinice. Županije su više jedinice, nazvane područnom samoupravom, koje su ustrojene od općina i gradova.
Grad je u hrvatskom zakonodavstvu svako naseljeno mjesto koje je urbana, povijesna, prirodna, gospodarska i društvena cjelina, a koje ima više od deset tisuća stanovnika ili je sjedište županije.[2] Zbog povijesnih, gospodarskih ili geoprometnih razloga gradovima se mogu proglasiti i neka druga mjesta.[2] U sastav grada kao jedinice lokalne samouprave često su uključena prigradska naselja koja s gradskim naseljem čine gospodarsku i društvenu cjelinu te su s njim povezana dnevnim migracijskim kretanjima i svakodnevnim potrebama stanovništva od lokalnog značenja.[2] Godine 2005., izmjenom Zakona o lokalnoj područnoj (regionalnoj) samoupravi, uveden je veliki grad, posebna vrsta jedinica lokalne samouprave koja je ujedno gospodarsko, financijsko, kulturno, zdravstveno, prometno i znanstveno središte razvitka šireg okruženja i koje ima više od 35 000 stanovnika.
Općina je jedinica lokalne samouprave sastavljena od više naselja koja povezuju zajednički interesi stanovništva u području koje je prirodna, gospodarska i društvena cjelina.[2]
Naselje je mjesto stalnog ili povremenog boravka ljudi u kojem se odvijaju proizvodnja i druge djelatnosti, te njihov osobni i društveni život. Dijele se na gradska ili urbana, te seoska ili ruralna. Svako se naselje može nalaziti samo na području jedne jedinice lokalne samouprave, a područja svih naselja samoupravne jedinice pokrivaju njeno ukupno područje; granice im se određuju po prirodnim, zemljopisnim, društvenim, kulturnim i gospodarskim značajkama i idu granicama katastarskih čestica.[3]
Jedinice lokalne samouprave obavljaju poslove iz lokalnog djelokruga kojima se neposredno ostvaruju potrebe građana, a osobito poslove koji se odnose na uređenje naselja i stanovanja, prostorno i urbanističko planiranje, komunalne djelatnosti, brigu o djeci, socijalnu skrb, primarnu zdravstvenu zaštitu, odgoj i osnovno obrazovanje, kulturu, tjelesnu kulturu i sport, zaštitu potrošača, zaštitu i unapređenje prirodnog okoliša, protupožarnu i civilnu zaštitu.
Područja općina, odnosno gradova, njihov naziv, sjedište njihovih tijela, osnivanje novih te ukidanje ili spajanje postojećih općina, odnosno gradova, izdvajanje pojedinih naselja iz sastava jedne općine ili grada i uključivanje tih naselja u sastav druge općine ili grada, promjene granica kao i druga pitanja od važnosti za teritorijalne promjene jedinica lokalne samouprave u Republici Hrvatskoj uređeno je Zakonom o područjima županija, gradova i općina u Republici Hrvatskoj (Narodne novine 86/2006.).[4] Zakon propisuje da će se pri svakoj promjeni područja općine ili grada prethodno tražiti mišljenje stanovnika te jedinice (uobičajeno je izjašnjavanje građana na lokalnom referendumu).
Općina i grad su pravne osobe. Imaju svoj statut koje donosi njihovo predstavničko tijelo (općinsko vijeće u općini, odnosno gradsko vijeće u gradu). Statutom se podrobnije uređuje njihov samoupravni djelokrug, njena obilježja, javna priznanja, ustrojstvo, ovlasti i način rada tijela, način obavljanja poslova, oblici konzultiranja građana, provođenje referenduma u pitanjima iz djelokruga, mjesna samouprava, ustrojstvo i rad javnih službi, oblici suradnje jedinica lokalne samouprave te druga pitanja od važnosti za ostvarivanje prava i obveza.
Obilježja jedinica lokalne samouprave su zastava i grb. Grb i zastava utvrđuju se statutom ili statutarnom odlukom uz prethodno odobrenje središnjeg tijela državne uprave nadležnog za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu (tj. Središnjeg državnog ureda za upravu).
Hrvatske općine i gradovi od 1975. do 1993. bile su udružene u Savez gradova i općina Savezne Republike Hrvatske, od 1993. do 2002. u Savez gradova i općina Republike Hrvatske, a od 2002. Udruga općina u Republici Hrvatskoj i Udruga gradova djeluju kao samostalne udruge.[5]