Ivan Štraus
From Wikipedia, the free encyclopedia
Ivan Štraus (Kremna, 24. srpnja 1928. – Sarajevo, 24. kolovoza 2018.) bio je bosanskohercegovački arhitekt slovenskog porijekla.
Ovaj članak ili dio članka je površno, nedovoljno ili netočno preveden na hrvatski jezik. Obratite pozornost na zaostatke stranog jezika kao što su pasiv, konstrukcije rečenica, pisanje razgodaka, nadnevaka i slično. Slobodno pomozite prevesti i ispraviti članak, vodeći računa o točnosti prijevoda te stilu i pravopisu hrvatskoga jezika. Izvornik se možda nalazi na popisu drugih jezika. |
Ivan Štraus | |
moderna arhitektura | |
---|---|
Muzej vazduhoplovstva, Beograd | |
Rođenje | 24. srpnja 1928. |
Smrt | 24. kolovoza 2018. |
Nacionalnost | Bošnjak |
Vrsta umjetnosti | arhitektura, povijest arhitekture |
Portal o životopisima |
Odrastao je u Banja Luci. Studij arhitekture započeo je u Zagrebu 1947. godine, a diplomirao je 1958. godine na Tehničkom fakultetu u Sarajevu. Već od 1952. godine počinje se baviti arhitektnoskom djelatnošću sudjelovavši u arhitektonskim natječajima. Od tada je osvojio oko 30 vodećih nagrada za arhitekturu, a pobijedio je na mnogim državnim i međunarodnim natječajima.
- 1984. – Prijem u Akademiju nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine[1]
- 2012. – Prijem u Srpsku Akademiju nauka i umjetnosti[2]
- 2013. – Vlada Srbije je proglasila Muzej vazduhoplovstva za spomenik kulture[3]
O Štrausu su pisali:
"Ivan Štraus je kompletna arhitektonska i umjetnička ličnost. On je na prvom mjestu čovjek ideja i kreator prostora, ali on je i arhitekt-graditelj i arhitekt-publicist... Objekti koje je Ivan Štraus projektovao u posljednje vrijeme, u godinama zrele arhitektonske aktivnosti, predstavljaju malu antologiju specifičnih formi – čistih u svojoj geometriji, snažnih u svojim proporcijama, razigranih, ali discipliniranih u svojim ritmičkim kompozicijama i vrlo često smjelih u konstruktivnih rješenjima. Upravo u periodu njegove zrelosti kao umjetnika, forme njegovih objekata su sve smjelije, perfekcija detalja sve naglašenija, likovni vokabular kojim oblikuje svoj svijet arhitekture sve bogatiji." – Akademik Husref Redžić, Sarajevo (iz prijedloga kandidature za izbor Ivana Štrausa u Akademiju nauka BiH 1984)[4]
"Nikada opterećen sporednim efektom, svaki arhitektonski zadatak rješava isključivo na razini intelektualnig i spoznajnog pristupa. Zato se Štrausova arhitektura ne moze voljeti ili ne voljeti, sviđati ili ne sviđati; nju spoznajmo, doživljavamo i tumačimo u svom bogatstvu misaonog izraza. Upravo po tome, Štraus je danas jedan od najistaknutijih predstavnika savremene jugoslavenske arhitekture, a njegovo dosadašnje djelo pouzdano je značajan doprinos savremenoj arhitekturi uopšte." – Profesor Nedžad Kurto, arhitekt, za "Odjek" broj 23, Sarajevo 1986.[4]
Od realiziranih projekata ističu se:
- Zgrada Elektroprivrede BH – 1978. – Zgrada je teško oštećena tijekom opsade i bombardiranja Sarajeva 1995., a potpuno je redizajnirana i rekonstruirana 2001.
- Hotel Holliday Inn u Sarajevu – 1983.
- UNITIC poslovno upravne zgrade (prvotno UNIS) u Sarajevu – 1986.
- Muzej Vojnog Vazduhoplovstva u Beogradu – ideja 1969, završetak gradnje 1990.
- Press centar na Bjelašnici (u potpunosti srušen tokom rata) – 1983.
- Stambeni kompleksi Naselje Sunca, Naselje Radojke Lakić, Shopping Centar, itd.
Istaknuo se kao projektant značajnih sakralnih objekata:
- Džamija u Oranu – međunarodni natječaj 1988.
- Župna crkva u Zoviku pored Brčkog – 1987.
- Župna crkva u Brčkom
- Crkva u Dubravama
- Crkva u Petrićevcu
- Crkva na Dobrinji, Sarajevo – 1999.
O Štrausovoj sakralnoj arhitekturi, arhitekt Mihajlo Mitrović piše: "Ceo ovaj ciklus neponavljanih i originalnih likovnih sklopova ima savršeno prepoznatljiv zajednički imenitelj: potpunu bezornamentalnost, majstorski oblikovanu lapidarnost formi, i suverenu prisutnost primarnih konstrukcija, koje tvore podlogu najneobičnijim kutcima, dozirane sakralne tajanstvenosti. Štrausovi zvonici su posebna storija, čista euklidovska planimetrija, a interpretacija krsta, lucidan izazov najstarijem i najjednostavnijem hrisćanskom simbolu. Elem, Štrausov ciklus sakralne arhitekture zaodenut je neobičnom lepotom. Svaka lepota je događaj, a najtrajniji je onaj ugrađen u neimarskom slogu."[5]
Nagrade na jugoslovenskom / bosanskohercegovačkom prostoru
- Dom štampe i gradski hotel, Sarajevo / BiH (koautor Zdravko Kovačević) – 1962., prva nagrada.
- Muzej avijacije, Beograd – 1969. prva nagrada
- Biblioteka i dječje pozorište, Banja Luka / BiH – 1974., prva nagrada
- Dom Armije, Derventa / BiH – 1977., prva nagrada
- Hotel Onogošt, Nikšić / Crna Gora (koautor Tihomir Štraus) – 1982., prva nagrada
- Župna crkva u Dubravama, Tuzla – 2000., prva nagrada
- Župna crkva u Podmilačju, Jajce / BiH – 2000., prva nagrada
Nagrade na internacionalnim arhitektonskim natječajima
- Glavna pošta, Ministarstvo PTT i Ured telekomunikacija u Addis Abebi / Etiopija – 1964. (s Zdravkom Kovačevićem) – prva nagrada
- Opera u Sofiji / Bugarska – 1973 (s Halidom Muhasilovićem) – prva nagrada
- Velika džamija, Oran / Alžir (s Halidom Muhasilovićem) – 1985. – prva nagrada
Izlagao je na domaćoj i na međunarodnoj sceni.
1973. i 1974. – samostalne izložbe arhitekture u Sarajevu, Beogradu i Zagrebu
1986. i 1987. – retrospektivna izložba arhitekture u Sarajevu, Skopju, Beogradu, Ljubljani i Novom Sadu.
Kolektivne izložbe u New Yorku u okviru izložbe "Yugoslav Arhictecture 1977 – 1984". u Sarajevu, Zagrebu, Budimpešti i Mariboru u okviru izložbe "Arhitekti-akademici Bosne i Hercegovine".
- Nova bosanskohercegovačka arhitektura – 1977.
- 15 godina bosanskohercegovačke arhitekture – 1987.
- Arhitektura XX vijeka u ediciji "Umjetnost na tlu Jugoslavije" – 1987, s grupom autora
- Arhitektura Jugoslavije – 1991.
- Sarajevo – l'architecte et les barbares" – Paris, 1994.
- Arhitekt i barbari – 1995.
- Arhitektura Bosne i Hercegovine od 1945. do 1995. – 1998.
- Arhitektura Jugoslavije – prošireno i dopunjeno izdanje – 2013.
- 1965. – Šestotravanjska nagrada Grada Sarajeva;
- 1973. – Republička nagrada "Borbe" za najuspješnije arhitektonsko ostvarenje u Bosni i Hercegovini u 1972. godini, za Naselje sunca u Sarajevu
- 1978. – 27-julska nagrada za arhitektonski opus
- 1990. – Savezna nagrada "Borbe" za izgrađeni Muzej avijacije u Beogradu
- Arhivirana kopija. Inačica izvorne stranice arhivirana 26. veljače 2013. Pristupljeno 16. rujna 2013. journal zahtijeva
|journal=
(pomoć)CS1 održavanje: arhivirana kopija u naslovu (link) - Arhivirana kopija. Inačica izvorne stranice arhivirana 23. rujna 2013. Pristupljeno 16. rujna 2013.CS1 održavanje: arhivirana kopija u naslovu (link)
- Ivan Štraus, arhitekt – izdanje Akademije nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine – 2002
- Politika, 21 novembar 2009, Štrausov ciklus sakralne arhitekture, autor Mihajlo Mitrovic