Jovan Ličina
From Wikipedia, the free encyclopedia
Jovan Ličina (Šid, 28. svibnja 1930. – Zadar, 18. prosinca 2002.) je dramski glumac i pisac, bivši član Drame Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu. Nakon završene Kemijsko-tehničke škole u Beogradu bio je zaposlen u različitim zvanjima: bio je nastavnik, financijski službenik, fizički radnik, tkalac, slikar i dr.
Jovan Ličina | |
Rođenje | 28. svibnja 1930., Šid |
---|---|
Smrt | 18. prosinca 2002., Zadar |
Zanimanje | glumac, pisac |
Portal o životopisima | |
Portal o filmskoj umjetnosti |
Upisao je studij tehnike i slikarstva, a 1953. Akademiju dramskih umjetnosti u Zagrebu, i već sljedeće godine prvi put nastupio u Krležinoj "Golgoti" prigodom otvorenja Dramskog kazališta "Gavella". Nakon triju sezona provedenih u tom kazalištu prelazi u ansambl Drame HNK u Zagrebu, gdje se njegov glumački razvojni put počeo snažnije ocrtavati.
Interpretirao je podjednako likove iz klasičnog i suvremenog dramskog repertoara. Ostvario je niz zapaženih uloga, među inima u Shakespeareovom "Kralju Learu", u Matkovićevom "Heraklu", Ingeovoj "Autobusnoj stanici", Osborneovoj drami "Osvrni se gnjevno", u Brechtovoj "Pravilnoj liniji". Njegov smisao za karakternu komiku došao je do izražaja ulogama Eatonsa u Vercorsovom djelu "Zoo" ("Zoo ili ubojica-filantrop") i Učitelja filozofije u Molièreovom "Građaninu plemiću". Jednu od najzapaženijih kazališnih uloga ostvario je u Marinkovićevom "Kiklopu", ulogu Maestra, u adaptaciji i režiji Koste Spaića, za koju je dobio nagradu na Sterijinom pozorju 1976. Nastupio je još u Krležinoj "Golgoti" u režiji Mladena Škiljana 1977, da bi 1982, nakon bolesti, otišao u invalidsku mirovinu.
Iznimno puno nastupao je na radiju, televiziji i filmu, ostvarivši mnoge zapažene uloge. Bio je i pisac, njegovo prvo izvedeno dramsko djelo bile su "Nježne pjesme anđela" na pozornici Zagrebačkog dramskog studija i na velikoj sceni HNK 1964. u režiji Petra Šarčevića.
Posljednji ispraćaj Jovana Ličine bio je u petak 20. prosinca 2002. u 11:40 sati u velikoj dvorani Krematorija na zagrebačkom Mirogoju.