Lira (zviježđe)
From Wikipedia, the free encyclopedia
Lira (lat. Lyre) jedno je od 88 modernih i 48 originalnih Ptolemejevih zviježđa. Manja konstelacija s jednom od najsjajnijih zvijezda na nebu, Vegom. Lira je nazvana po žičanom instrumentu iz antike, koji se i danas još koristi u nekim dijelovima Grčke. Najsjajnija zvijezda je Vega (lat. Alpha Lyrae), koja zajedno sa zvijezdama Altair iz zviježđa Orla i Deneb iz zviježđa Labud čini ljetni trokut.
Lira (lat.: Lyra) | |
---|---|
Kratica | Lyr |
Genitiv | Lyrae |
Simbolizira: | Lira, žičano glazbalo |
Rektascenzija | 19 h |
Deklinacija | 40° |
Površina | 286 sq. deg. (rang: 52.) |
Broj zvijezda sjajnijih od m = 3 |
1 |
Najsjajnija zvijezda | Vega (α Lyrae) (Priv. mag. 0.03) |
Meteorski pljuskovi |
|
Susjedna zviježđa |
|
Vidljivo u rasponu zemljopisnih širina: +90° i −40° U najboljem položaju za promatranje u 21h je u mjesecu kolovozu. | |
vidi i Kategorija:Lira (zviježđe) |
Prema grčkoj mitologiji, bog Hermes napravio je liru od oklopa velike kornjače. Hermes je kasnije liru ukrasio životinjskom kožom i antilopinim rogovima. Lira je bila povezana s Apolonovim vrlinama umjerenosti i staloženosti, suprotno Dionizijevim koje su predstavljale ekstazu i slavlje.
Apolon je Orfeju darovao liru, a Orfej je svirao tako dobro da su čak i divlje zvijeri, kamenje i stabla bila očarana njegovom glazbom. Nakon što je Orfej ubijen, Lira mu je bačena u rijeku. Zeus je naredio orlu da izvadi liru i da se vinu u nebo. I tako danas uz Liru na nebu imamo i Orla.
Lira pripada sjevernoj nebeskoj hemisferi. Susjedna zviježđa su Zmaj, Herkul, Lisica i Labud.