Ljudski mišići
From Wikipedia, the free encyclopedia
From Wikipedia, the free encyclopedia
Mišići su djelatni aktivni pokretači našeg tijela. U ljudskom ih tijelu ima 752, a zajedno s kostima oni pokreću ljudsko tijelo te čine sustav organa za kretanje. Oni opuštanjem i stezanjem pokreću kosti. Radom mišića upravlja središnji živčani sustav. Svi tjelesni mišići čine oko 40% mase ljudskog tijela, a mišićna masa muškarca u prosjeku je oko 15% veća nego kod žena.
Mišiće izgrađuje mišićno tkivo koje može biti:
S embriološkog aspekta jako je bitno razlikovati mišiće po njihovu postanku. Svi skeletni (poprječnoprugasti, voljni) mišići nastaju iz paraksijalnog mezoderma (svi osim mišića šarenice koji nastaju iz ektoderma očnog vrča). Glatko i srčano mišićje nastaju od visceralnog mezoderma.
Podrobniji članak o temi: Građa mišićaMišićna vlakna spajaju se u snopiće, koje poput odjeće obavija ovojnica od vezivnog tkiva. U svako mišićno vlakno ulazi ogranak živčanog vlakna kako bi ga potaknuo na rad. Snopićima hranu i kisik donose sitne žilice (kapilare), usput odnoseći ugljikov dioksid i štetne tvari. Manji mišić čini nekoliko snopića, a veći mišići mogu imati i stotine snopića. Svaki je mišić obavijen ovojnicom od vezivnog tkiva na koju se nadovezuju čvrsta i savitljiva tetivna vlakna. Tetive vežu mišiće uz kosti.
Mišićna distrofija je niz degenerativnih bolesti mišićnog tkiva koje ga smanjuju, a zamjenjuju ga masti i ožiljci.
 | Zajednički poslužitelj ima stranicu o temi Mišići |
| Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi Mišići |
Seamless Wikipedia browsing. On steroids.
Every time you click a link to Wikipedia, Wiktionary or Wikiquote in your browser's search results, it will show the modern Wikiwand interface.
Wikiwand extension is a five stars, simple, with minimum permission required to keep your browsing private, safe and transparent.
