Mahmud Ahmadinežad
From Wikipedia, the free encyclopedia
Mahmud Ahmadinežad (perzijski: محمود احمدینژاد) (Aradan kraj Garmsara, 28. listopada 1956.),[1] bio je šesti predsjednik Islamske Republike Iran. Predsjednikom je postao 6. kolovoza 2005., nakon pobjede na iranskim predsjedničkim izborima 2005. godine.[2] Ahmadinežad je nakon 24 godine Islamske Republike postao prvim predsjednikom Irana koji nije svećenik.[3] Unatoč tituli predsjednika, on nije najmoćniji čovjek u državi; ta uloga pripada vrhovnom vođi Irana ajatolahu Aliju Hameneiju, prema članku 113. iranskog ustava.[4] Prije predsjedničkog mandata, Ahmadinežad je obnašao dužnost gradonačelnika Teherana i ostandara Ardabilske pokrajine.
Mahmud Ahmadinežad محمود احمدینژاد | |
Ahmadinejad (2019) | |
6. predsjednik Islamske Republike Iran | |
---|---|
trajanje službe 3. kolovoza 2005. – 3. kolovoza 2013. | |
Potpredsjednik | Parviz Davoodi |
Prethodnik | Muhamed Hatami |
Nasljednik | Hasan Rohani |
Gradonačelnik Teherana | |
trajanje službe 20. lipnja 2003. – 3. kolovoza 2005. | |
Prethodnik | Muhamed Hasan Malekmadani |
Nasljednik | Muhamed Bagir Galibaf |
Rođenje | 28. listopada 1956., Aradan, Garmsar, Iran |
Politička stranka | Savez graditelja Islamskog Irana |
Zanimanje | Doktor građevinskih znanosti |
Ahmadinežad se našao na udaru kritika Sjedinjenih Država i Izraela, dok je ojačao veze s Rusijom, Venecuelom, Sirijom i državama Perzijskog zaljeva.[5][6]
Iranski nuklearni program Ahmadinežad je opisao kao mirnodopski i nužno potrebnog državi zbog neprekidnog povećanja državnih energetskih potreba. Zbog navedenog objašnjenja i drugih razloga, Iran je odbio prestati s obogaćivanjem urana unatoč rezoluciji UN-a koja je to zahtijevala.[7] Ahmadinežad uvjerava kako su zapadne sankcije Iranu zbog nuklearnog programa ilegalne i kako će se Iran nastaviti pridržavati pravila Međunarodne agencije za atomsku energiju (IAEA) oko svog nuklearnog programa.[8]
Ahmadinežad je također pozvao na raspuštanje države Izrael za koju je rekao kako joj je mjesto u Europi,[9][10] a pozivao je i na slobodne izbore na Bliskom istoku. Zalagao se i za prava Palestinca, ističući kako bi Palestinci trebali na demokratskim izborima odlučiti svoju sudbinu.[11]
Jedna od Ahmadinežadovih najkontroverznijih izjava bila je ona, prema prijevodu izraelskog Jerusalem Posta,[12] kako „Izrael treba izbrisati s karte svijeta“, što su iranski dužnosnici i sam predsjednik kasnije opovrgnuli kao pogrešno protumačene izjave.[13] Također, optužen je i za nazivanje Holokausta mitom[14] zbog čega je optužen za antisemitizam, no službeni Teheran tvrdi kako je izjava pogrešno protumačena, odnosno preuzeta iz drugog konteksta.[15] Kao odgovor na te kritike, Ahmadinežad je izjavio „Ne, ja nisam protiv Židova, jer ih jako poštujem“,[16] te „Nisam izjavio kako se holokaust uopće nije dogodio. To uopće nije moja prosudba“.[17]
Za vrijeme svog mandata, Ahmadinežad je pokrenuo racionalni plan korištenja plina u cilju smanjenja državne konzumacije nafte. Također, uveo je rezove na kamatne stope koje privatne i državne banke mogu naplaćivati svojim korisnicima.[18]