Megalitski malteški hramovi
From Wikipedia, the free encyclopedia
Megalitski malteški hramovi je skupina prapovijesnih megalitskih spomenika na Malti od kojih je sedam upisano na UNESCO-ov popis mjesta svjetske baštine u Europi 1980. godine kao "najstarije samostojeće građevine na svijetu.[1][2] Oni su nastali kao rezultat lokalnih inovacija u procesu kulturne evolucije,[3] što je dovelo do razdoblja koje nazivamo Ġgantija kultura (3600. – 3200. pr. Kr.), nakon koje je uslijedila Saflieni kultura (3000. – 2500. pr. Kr.) koja je kulminirala u razdoblju Tarxien kulture (od 3150. – 2500. pr. Kr.), čime je završilo doba megalitskih spomenika.[4]
Megalitski malteški hramovi | |
---|---|
Svjetska baština – UNESCO | |
Država | Malta |
Godina uvrštenja | 1980. (4. zasjedanje) Prošireno 1992. |
Vrsta | Kulturno dobro |
Mjerilo | iv |
Ugroženost | — |
Poveznica | UNESCO:132 |
Koordinate | 36°02′57″N 14°16′10″E |
Ostali prapovijesni megalitski lokaliteti koji nisu upisani na UNESCO-ov popis su: Borġ in-Nadur[5] (Birżebbuġa), Kordin III.,[6] Il-Bidni,[7] Xemxija,[8] Hal Ginwi,[9] Tal-Quadi[10], Ta' Marżiena,[11] Ta' Raddiena,[12] L-Imramma,[13] Buggiba,[14] Santa Verna,[15] Tas-Silġ (Żejtun) i kompleks tragova isklesanih u stijeni Misraħ Għar il-Kbir (Dingli) i drugi.[16]