Nahičevanska Autonomna Republika
From Wikipedia, the free encyclopedia
Nahičevanska Autonomna Republika (azerski: Naxçıvan Muxtar Respublikası) je neobalna eksklava Azerbajdžana. Obuhvaća područje od 5500 km2[2] s oko 414 900 stanovnika[3]. Graniči s Armenijom (221 km) na istoku i sjeveru, Iranom (179 km) na jugu i Turskom (9 km) na sjeverozapadu.
Nahičevanska Autonomna Republika Naxçıvan Muxtar Respublikası (azerski) | |||||
---|---|---|---|---|---|
| |||||
Himna Azərbaycan marşı[1] | |||||
Nahičevanska Autonomna Republika unutar Azerbajdžana | |||||
Glavni grad | Nahičevan | ||||
39°12′N, 45°24′E | |||||
Državni vrh | |||||
- Vrsta | Autonomna republika | ||||
- Predsjednik skupštine | Vasif Talibov | ||||
Osnutak Autonomne Sovjetske Socijalističke Republike Nahičevan | 9. veljače 1924. | ||||
Osnutak Nahičevanske Autonomne Republike | 17. studenog 1990. | ||||
Površina | |||||
- ukupno | 5,500 km2 | ||||
- % vode | 0 % | ||||
Stanovništvo | |||||
- ukupno (2018.) | 452,831 | ||||
- gustoća | 82/km2 | ||||
Valuta | Azerbajdžanski manat (AZN) | ||||
Pozivni broj | +994 36 | ||||
Vremenska zona | UTC UTC+4 | ||||
Područje koje danas obuhvaća Nahičevanska Autonomna Republika postao je u 16. stoljeću dio Safavidskog Carstva. 1828., nakon posljednjega Rusko-perzijskog rata i Turkmajčanskoga mira, Nahičevanski Kanat postao je dijelom Ruskoga Carstva. Nakon Veljačke revolucije u Rusiji 1917. Nahičevan i okolna područja pala su pod autoritet Posebnoga zakavkaskog komiteta privremene ruske vlade te kasnije postale dijelom Zakavkaske Demokratske Federativne Republike. Kada je ZDFR ukinuta u svibnju 1918., Nahičevan, Gorski Karabah, Zangezur (današnja armenska pokrajina Sjunik) i Kazah našli su se između novoosnovanih i kratkotrajnih država Prve Republike Armenije i Azerbajdžanske Demokratske Republike. U lipnju 1918. područje je palo pod osmansku okupaciju. Pod uvjetima primirja iz Mudrosa, Osmanlije su pristali na povlačenje iz Zakavkazja u korist britanske okupacije koja je trajala do kraja Prvoga svjetskog rata. U srpnju 1920. boljševici su okupirali područje i 28. srpnja proglasili Autonomnu Sovjetsku Socijalističku Republiku Nahičevan koja je bila "usko vezana" s Azerbajdžanskom Sovjetskom Socijalističkom Republikom te je time započela sedamdesetogodišnja sovjetska vlast. U siječnju 1990. Nahičevan je proglasio neovisnost od Sovjetskoga Saveza u znaku prosvjeda protiv suzbijanja nacionalnoga pokreta u Azerbajdžanu te je iduće godine postao Nahičevanska Autonomna Republika unutar Azerbajdžana. Danas je Nahičevanska Autonomna Republika autonomno područje unutar Azerbajdžana te njome vlada samoizabrana zakonodavna vlast. Područje Nahičevanske Autonomne Republike i dan danas pati od posljedica Rata u Gorskom Karabahu, a njezina eksklava Karki se od rata nalazi pod armenskom okupacijom. Glavni grad, ujedno i jedini grad unutar Nahičevanske Autonomne Republike je Nahičevan. Vasif Talibov je od 1995. predsjednik Nahičevanske Autonomne Republike.[4]