Drugi svjetski rat u Jugoslaviji

Oružani sukob sa elementima građanskog rata i socijalne revolucije / From Wikipedia, the free encyclopedia

Drugi svjetski rat na području Jugoslavije započeo je 6. travnja 1941. napadom njemačkih i talijanskih postrojba na Kraljevinu Jugoslaviju, a završio bezuvjetnom predajom nacionalsocijalističke Njemačke saveznicima 8. svibnja 1945. i predajom poraženih osovinskih vojskā kod Bleiburga 15. svibnja 1945., uz naknadne sporadične okršaje jugoslavenskih snaga sigurnosti s ostatcima četničkih i ustaških jedinica.

Quick facts: Jugoslavenski front, Vrijeme, Mjesto, Ishod, ...
Jugoslavenski front
sukob: Drugi svjetski rat

Na vrhu, lijevo: Ante Pavelić posjećuje Adolfa Hitlera.
Na vrhu, desno: vješanje partizana Stjepana Filipovića.
U sredini, lijevo: Josip Broz Tito i suradnici.
Dolje, lijevo: četnici i njemački vojnici u selu u Bosni 1944.
Dolje, desno: Dragoljub (Draža) Mihailović i suradnici.
Vrijeme 1941.1945.
Mjesto Jugoslavija
Ishod Pobjeda partizana
Sukobljene strane
Saveznici:
NOVJ
SSSR
(ograničeno sudjelovanje, 1944. - 1945.)
SAD
(ograničeno sudjelovanje, 1943. - 1945.)
UK
(ograničeno sudjelovanje, 1943. - 1945.)

Kraljevina Bugarska (od 1944.)

Sile Osovine:
Treći Reich

Kraljevina Italija
(do 1943.)

Kraljevina Mađarska
(do 1944.)

Kraljevina Bugarska
(do 1944.)


Marionetski režimi:

NDH

Nedićeva Srbija
(do 1944.)

Kraljevina Crna Gora
(do 1944.)

Albanija
(odvojena od Kraljevine Italije, 1943. - 1944.)


Ostali:

Četnici[1][2][3][4]

Zapovjednici
Josip Broz Tito

Milovan Đilas
Aleksandar Ranković
Kosta Nađ
Peko Dapčević
Koča Popović
Petar Drapšin
Svetozar Vukmanović
Arso Jovanović
Sava Kovačević

Maximilian von Weichs
Alexander Löhr

Edmund Glaise von Horstenau
Mario Roatta


Ante Pavelić

Eugen D. Kvaternik

Milan Nedić

Dimitrije Ljotić

Sekula Drljević

Leon Rupnik


Draža Mihailović

Kosta Pećanac

Ukupni gubici:
~600.000 - ~1,700.000
Close

Rat je za sobom ostavio izrazito mnogo žrtava, a sve vojske uključene u ratovanje su ubijale ratne zarobljenike, te provodile represalije protiv civila, koje su uključivale palež, pljačku i ubijanje. Pored okupatorskih vojski, ustaše su provodile represalije protiv civila Srba, četnici protiv civila Hrvata i Muslimana, a partizani su se također upuštali u osvetničke akcije protiv sela za koje su smatrali da su ustaška ili četnička uporišta. Sve zaraćene strane su ubijale taoce, ponajviše Nijemci i Talijani, ali također i ustaše, četnici i partizani. Nijemci, Talijani i ustaše su ubili veliki broj civila i zarobljenih partizana u logorima, a partizani su u brojnim slučajevima navodili savezničku avijaciju na civilne ciljeve. Kako su i tijekom rata i nakon rata brojevi žrtava predstavljali predmet propagande praktično svih strana uključenih u rat, ostale su žrtve u velikom broju nepopisane, a brojevi neutvrđeni. Demografska struka s dosta sigurnosti stavlja broj ukupno poginulih na oko 1 milijun. [5]