njemačka spisateljica, pjesnikinja židovskog podrijetla From Wikipedia, the free encyclopedia
Leonie (Nelly) Sachs (Berlin, 10. prosinca, 1891. – Stockholm, 12. svibnja 1970.) bila je njemačka spisateljica i pjesnikinja židovskog podrijetla.
Nelly Sachs | |
---|---|
Rođenje | 10. prosinca 1891. Berlin, Njemačka |
Smrt | 12. svibnja 1970. Stockholm, Švedska |
Zanimanje | pjesnikinja, dramaturginja |
Nacionalnost | Njemica židovskog podrijetla |
Nagrade | |
Portal o životopisima |
Izvor je biografija Nelly Sachs koju je napisala danska germanistica Ruth Dinesen (Suhrkamp, 1992).
Kći je tvorničara Williama Sachsa, asimiliranog židova, bogatog i uspješnog industrijalca, izumitelja i ljubitelja umjetnosti, i Margarete rođ. Karger. Odgojena je u liberalnoj atmosferi. Od 1897. pohađa privatnu školu, ali je uskoro, zbog slabog zdravlja, prisiljena dobivati poduku kućnih učitelja. Kasnije nastavlja školovanje u privatnoj školi Helene Aubert. Čitala je njemačke romantičare i mistike. Godine 1908. i 1909. pada u prvu psihofizičku krizu prouzročenu ljubavlju kojoj će ostati privržena do kraja života i započinje pisati na savjet liječnika. Pisala je, bez ambicija i poznavanja suvremenog književnog života, za prijatelje među koje je ubrajala i Selmu Lagerlöf s kojom se dopisivala. Otac William umire 1930. Nakon "Kristalne noći" židovima je oduzeta imovina. Godine 1939. mora prihvatiti ime Sara, koje nije mogla prihvatiti do kraja života. Godine 1940. dobiva poziv na prisilni rad. 16. svibnja leti s majkom u Stockholm. Živi pod velikim pritiskom, muče je problemi preživljavanja, stalno sjećanje na holokaust. Ostala je bez jezika i domovine. Poeziju iza koje je stajala i po kojoj je prepoznajemo počela je pisati tek u Švedskoj, kada je imala gotovo 50 godina. Radi kao prevoditeljica u Komitetu za demokratsku izgradnju. Upoznaje se s filozofijom židovske religije. Godine 1950. umire joj majka. Doživljava slom živaca. Proučava židovske mistične knjige, naročito "Zohar". Započinje njezino priznanje u Zapadnoj Njemačkoj. Postaje dopisni član Njemačke akademije za jezik i pjesništvo u Darmstadtu. Počinje se dopisivati s Paulom Celanom. Društvo švedskih pisaca dodjeljuje joj 1958. nagradu za pjesništvo. Dobiva književnu nagradu Kulturnoga kruga Saveza njemačke industrije. Droste-nagradu prima u Meeresburgu 1960. Putuje u Zürich, Tessin, Pariz. Susreće se s Celanom u Zürichu. Počinje teže obolijevati. Primljena je na psihijatrijsku kliniku. Postaje dopisni član Slobodne akademije umjetnosti u Hamburgu. Utemeljena je zaklada "Nagrade Nelly Sachs" u Dortmundu koju ona prva dobiva. U povodu 70. rođendana izlazi knjiga: "U čast Nelly Sachs, izdavač je Suhrkamp. Iz bolnice je otpuštena 1963. Postaje dopisni član Bavarske akademije lijepih umjetnosti. Godine 1965. dobila Nagradu za mir njemačkog izdavaštva u Frankfurtu. Nobelovu nagradu za književnost dobiva 1966. Objavljena je knjiga: "U čast Nelly Sachs" prigodom 75. rođendana. Godine 1967.postaje počasna građanka grada Berlina. Prvi srčani napad. Godine 1968. liječi se u psihijatrijskoj klinici. Pjesme i drame prevode se na mnoge europske i svjetske jezike. U travnju 1970. samoubojstvo Paula Celana.
Izvor je knjiga: "Nelly Sachs", Školska knjiga, Zagreb 1995.
Napetost između nijemstva i židovstva - njemačke kulture i židovskog rođenja - trajala je do kraja života i bila jednako plodotvorna koliko i razorna. Svojom poezijom ispisivala je tragediju svoga naroda. Pisati je za nju bilo uvijek stvar preživljavanja. Isprva je pisala kako bi sama preživjela, no poslije, u svom pravom i zrelom pjesničkom izrazu, pisanje poima kao obvezu govora, gotovo posuđivanje glasa onima koji su nijemi, rođeni bez glasa ili bez glasa ostali a pate ili su patili. Zadaća pjesnika je i više od toga. Ona je svećenički rad s jezikom. Pjesma je mjesto u kojem se može pojaviti Bog. Osjećala se pritom gotovo kao sredstvo, govorila o pisanju kao poslanju, kao svevladnom događaju koji bi je obuzeo neovisno o vlastitoj volji, te bi i nakon dužih stanki odjednom, u nekoliko dana, napisala cijelu zbirku.
Izvor je monografija Erharda Bahra (Erhard Bahr, Nelly Sachs, Beck i text+kritik, München 1980.)
Seamless Wikipedia browsing. On steroids.
Every time you click a link to Wikipedia, Wiktionary or Wikiquote in your browser's search results, it will show the modern Wikiwand interface.
Wikiwand extension is a five stars, simple, with minimum permission required to keep your browsing private, safe and transparent.