Obične golupke
From Wikipedia, the free encyclopedia
Obične golupke (latinski Macroglossum stellatarum), poznate i kao kolibrić leptir, su vrsta ljiljaka. Zbog svojeg dugog jezika uz pomoć kojeg se hrani nektarom cvijeća, i brzog titranja krila koje proizvode zvuk zujanja, ovaj leptir se katkad zbog sličnosti zabunom smatra kolibrićem. Sličnost s tom pticom znanstvenici navode kao primjer konvergentne evolucije. Obične golupke žive u umjerenim krajevima Europe, središnje Azije i sjeverne Afrike, a tijekom ljeti šire prebivalište prema sjeveru Europe, sve do Skandinavskih zemalja i Islanda, a dolaskom hladnijih razdoblja odlaze prema jugu. Postoji malo istraživanja o prosječnom životnom vijeku ovog insekta, ali prema raspoloživim istraživanjima, odrasla jedinka živi između četiri i šest mjeseci.
Obične golupke | |
---|---|
Obična golupka koja leti oko cvijeta | |
Status zaštite | |
Status zaštite: Najmanja zabrinutost (lc) | |
Sistematika | |
Carstvo: | Animalia |
Koljeno: | Arthropoda |
Razred: | Insekti |
Red: | Lepidoptera |
Podred: | Sphingidae |
Porodica: | Macroglossum |
Rod: | M. stellatarum |
Dvojno ime | |
Macroglossum stellatarum (Linnaeus, 1758) | |
Rasprostranjenost | |
Rasprostranjenost običnih golupki: plava boja je ljetna nastamba, a žuta samo zimska | |
Baze podataka | |
Obične golupke lete tijekom dana, pogotovo tijekom vedrih dana, ali također i tijekom večeri. Neki primjerci lete i tijekom kiše, što je neobično za noćne leptire. Pri tome vrlo brzo titraju krilima, između 70 i 90 puta u sekundi. Prema istraživanjima, ima dobar vid uz pomoć kojeg raspoznaje jarke boje, a najviše ju privlači plava. Oblijeće cvijeće u potrazi za nektarom, te time i oprašuje cvjetni prah. Razmnožava se dva do tri puta godišnje tako što liježe zelena jaja iz kojih se izlegu zelene gusjenice nakon 6 do 8 dana. Ženka liježe i do 200 jaja, svako na različitoj biljci. Gusjenica sazrijeva u odraslu jedinku nakon mjesec dana, te doseže veličinu od 40-45 milimetara. Ovi leptiri su aktivni i po visokim temperaturama od 45 stupnjeva Celzijevih, a tijekom zime se skriva u kamenju ili rupama drveća kako bi prezimio do proljeća.