Poljsko-Litavska Unija (pol. Rzeczpospolita Obojga Narodów, lit. Žečpospolita ili Abiejų tautų respublika, bje. Рэч Паспалітая ili Рэч Паспалітая Абодвух Народаў, ukr. Річ Посполита) povijesna je država nastala 1569. unijom Kraljevine Poljske i Velike Kneževine Litve (u kojoj su pretežni dio stanovništva i vladajuće elite bili Bjelorusi i Ukrajinci). Postojala je do 1795. godine, a u 16. i 17. stoljeću predstavljala je najveću i vjerojatno najmnogoljudniju državu Europe. Država je u svoje vrijeme bila vrlo napredna u kulturno-političkom smislu, a razlog tomu je izrazita multikulturalnost i prisutnost visokog broja obrazovanih ljudi.
Poljsko-Litavska Unija
Rzeczpospolita Obojga Narodów (polj.) Abiejų Tautų Respublika (lit.) |
Personalna unija |
|
|
Geslo Si Deus nobiscum quis contra nos (hrv. Ako je Bog uz nas, tko može protiv nas)
Pro Fide, Lege et Rege (hrv. Za vjeru, zakon i kralja) |
Himna Gaude Mater Polonia (hrv. Raduj se, majko Poljsko)
Bogurodzica[lower-alpha 1] (hrv. Bogorodica)
|
Poljsko-Litavska Unija s vazalima (1619. godine) |
Glavni grad |
Krakov (1569. – 1596.) Varšava (1596. – 1795.) |
Jezik/ci |
poljski, latinski, litavski, njemački, francuski, talijanski, aramejski, ruski, ukrajinski, bjeloruski, hebrejski, jidiš, armenski, tatarski, karaimski |
Religija |
katoličanstvo, pravoslavlje, grkokatoličanstvo, židovstvo, protestantizam, islam |
Vlada |
monarhija |
Kralj |
- 1548. – 1572. |
Žigmund II. August (prvi) |
- 1764. – 1795. |
Stanislav II. August Poniatowski (posljednji) |
Povijest |
novi vijek |
- Lublinska unija |
1. srpnja 1569. |
- Prva podjela |
5. kolovoza 1772. |
- Trećesvibanjski Ustav |
3. svibnja 1791. |
- Druga podjela |
23. siječnja 1793. |
- Treća podjela |
24. listopada 1795. |
Površina |
- 1582. |
815000 km² |
- 1618. |
1113465 km² |
Stanovništvo |
- 1582. |
8000000 |
Gustoća |
9,8 st/km² |
- 1618. otp. |
14000000 |
Gustoća |
12,6 st/km² |
Valuta |
zloti, groši |
Danas dio |
Bjelorusija Estonija Latvija Litva Moldavija Poljska Rumunjska Rusija Slovačka Ukrajina |
|