Rusini
From Wikipedia, the free encyclopedia
Rusini (Rusnaci, Ruteni), maleni narod iz grupe Istočnih Slavena čija se stara postojbina nalazila u Zakarpatju, odnosno dijelu Ukrajine, na granici s Poljskom, Slovačkom, Mađarskom i Rumunjskom. Sjedište regije je grad Užgorod. Centri Rusina u "južnom dijelu Carstva" su Petrovci, kod Vukovara, u Hrvatskoj, te Ruski Krstur (Руски Керестур), kod Kule, u Bačkoj (Srbija). Rusini se sastoje od nekoliko manjih grupa. Na Karpatima to su Bojki (zapadni Karpati), Lemki u Beskidima (Poljska) i Huculi. Austro-Ugarska Monarhija, koja je dugo pod svojim okriljem držala zemlje naseljene Rusinima, kolonizirala je dio u današnju Vojvodinu i u zapadni Srijem, u okolicu Vukovara, gdje i danas žive.
Ovaj članak ili jedan njegov dio zahtijeva jezičnu i pravopisnu doradu. Članak treba preurediti u skladu s gramatičkim i/ili pravopisnim pravilima standardnoga hrvatskog jezika. |
Ukrajina službeno Rusine smatra dijelom svoga naroda, a naziv Rusyn (Rusin) u Ukrajini smatraju starijim etnonimom (korištenim na širem prostoru Ukrajine) koji je u povijesno političkim okolnostima zadržan kod dijela naroda koji gotovo stalno nije bio povezan sa svojom maticom odnosno ukrajinskim kulturnim preporodom. Poglavito Rusini u svijetu smatraju sebe zasebnom etničkom grupom[1] i ne priznaju Ukrajinu matičnom zemljom, posebno u zapadnom svijetu te iz toga proizlaze dvije struje tumačenja tko su Rusini.