Socijalistička Republika Hrvatska
From Wikipedia, the free encyclopedia
Socijalistička Republika Hrvatska (SR Hrvatska, SRH) je bila federalna jedinica SFR Jugoslavije. Nakon ukidanja jednopartijskog sustava i efektivnog pada komunističke vlasti, SRH je 1990. godine promijenila ime u "Republika Hrvatska"; donošenjem Odluke o raskidu državnopravnih sveza s ostalim republikama i pokrajinama SFRJ od 8. listopada 1991. postala je Republika Hrvatska neovisnom državom - u istim granicama, s istim tijelima vlasti, s istim zakonima i kao univerzalni pravni sljednik SRH.
|
SR Hrvatska je bila druga po veličini i mnogoljudnosti (poslije SR Srbije), a druga i po razvijenosti (poslije SR Slovenije) republika SFRJ. Glavni grad je bio Zagreb sa 629.896 stanovnika (1971.)[1]
SR Hrvatska je preimenovana iz "Narodna Republika Hrvatska" (u nestabilnom vremenu pri kraju II. svjetskog rata i ranom poraću koristilo se ime "Federalna Država Hrvatska"[2], da bi se od 29. studenog 1945. počelo koristiti naziv "Narodna Republika") u "Socijalističku Republiku" Ustavom SFRJ iz 1963. godine i Ustavom SRH iz 1963.; u vrijeme kad je promijenjen i naslov preostalih 5 jugoslavenskih republika.
Na samim početcima SRH na kraju II. svjetskog rata, priključeni su Hrvatskoj oni njeni krajevi koji su se nakon I. svjetskog rata bili našli u sastavu Kraljevine Italije: Istra, Rijeka, Zadar, Lastovo, Cres, Lošinj i brojni drugi manji otoci. Na drugoj strani, završila je Boka kotorska definitivno u sastavu Crne Gore, a pretežni dio Srijema u sastavu Srbije. Baranja se, pak, našla po prvi put u sastavu Hrvatske.
U narednim desetljećima će SFRJ, kao država u čijem je ustavnopravnom okviru SR Hrvatska egzistirala, pristupiti brojnim međunarodnim konvencijama o ljudskim pravima. Međutim se sve zakone, pa i one kojima se implementiralo te međunarodne konvencije primjenjivalo s jakom ideološkom notom, te su pred zakonom bili ravnopravni samo oni građani koji izražavaju od režima prihvaćeno političko mišljenje. Svi drugi su bili i de facto i de iure neravnopravni. Umjesto javno deklarirane jednakosti, u praktičnom životu je vladala diskriminacija i nejednakost.[3]
Tijekom desetljeća komunističke vladavine, u Hrvatskoj je provedena znatna modernizacija, te je zemlja iz pretežno poljoprivredne i ruralne postala više industrijaliziranom i pretežno urbanom. Međutim je komunistička ideologija sprječavala ustrojavanje gospodarstva na posve suvremeni način: privatna inicijativa bila je vrlo sputavana (nije se dopuštalo pojedincima da se prekomjerno bogate, čime je gospodarski učinak stanovništva znatno umanjivan), a poduzeća u "društvenom sektoru" su uglavnom bila onoliko uspješna koliko bi im se politički dogovorilo unosnih poslova na području Jugoslavije i drugih komunističkih zemalja.
Prije razdruženja od Jugoslavije, a sukladno promjenama društveno-političkoga sustava, iz naziva SRH je 25. srpnja 1990.[4] uklonjen pridjev "socijalistička": naziv države koja je još uvijek bila dijelom SFRJ bio je sada "Republika Hrvatska". Istodobno su bila promijenjena i državna obilježja: uklonjena je zvijezda petokraka sa zastave, proglašen je grb Republike Hrvatske sastavljen od crveno-bijelog šahiranog polja s 5 redaka i 5 stupaca (s prvim poljem u prvom redu crvene boje), ukinute su zajednice općina, ukinuto je nazivlje bivšeg društveno-političkog sustava, zajamčeno je pravo građanina na poljoprivredno zemljište.