Drugi rat u Gorskom Karabahu (2020.)
sukob između Armenije i Azerbajdžana oko spornog područja Gorskog Karabaha / From Wikipedia, the free encyclopedia
Sukobi u Gorskom Karabahu 2020. bili su oružani sukobi između azerbajdžanskih i armenskih vojnih snaga u Gorskom Karabahu, u sklopu dugotrajnih sukoba u Gorskom Karabahu koji su započeli 1988. god., još prije nego što su tijekom raspada Sovjetskog Saveza 1990.-1991.- god te dvije zemlje stekle neovisnost
Ovaj članak ili dio članka sadrži zastarjele podatke. (Rasprava) Nadopunite članak novijim podacima i uklonite ovaj predložak. |
Ovaj članak ili jedan njegov dio zahtijeva jezičnu i pravopisnu doradu. Članak treba preurediti u skladu s gramatičkim i/ili pravopisnim pravilima standardnoga hrvatskog jezika. |
Sukobi u Gorskom Karabahu 2020. | |||||||
---|---|---|---|---|---|---|---|
Dio Sukoba u Gorskom Karabahu | |||||||
██ Teritorij koji je zauzeo Azerbajdžan 2020. ██ Teritorij vraćen Azerbajdžanu prema sporazumu o primirju 2020. ██ Teritorij pod kontrolom Gorskog Karabaha i Armenije ██ Lačinski koridor i manastir Dadivank, patroliraju Ruski mirotvorci | |||||||
| |||||||
Sukobljeni | |||||||
Azerbajdžan | Gorski Karabah Armenija Navodno:
| ||||||
Vođe | |||||||
Ilham Alijev (predsjednik Azerbajdžana, vrhovni vojni zapovjednik) |
Nikol Pašinjan (premijer Armenije, vrhovni vojni zapovjednik) Samvel Shahramanyan (predsjednik Gorskog Karabaha, vrhovni vojni zapovjednik) | ||||||
Vojne snage | |||||||
500 boraca[7] (prema SORH-u, Azerbajdžan negira tu tvrdnju) | Nepoznato | ||||||
Posljedice | |||||||
Prema Azerbajdžanu:
Prema Armeniji:[10] |
Prema Armeniji:[10]
Prema Azerbajdžanu: | ||||||
10 poginulih azerbajdžanskih i 4 armenska civila[16][10] 33 ozlijeđenih azerbajdžanskih[17] i 30+ armenskih civila[10] |
Sukobi su započeli tijekom jutra 27. rujna 2020. godine duž linije kontakta Gorskog Karabaha. Obje strane izvijestile su o postojanju vojnih i civilnih žrtava.[18] Kao odgovor na sukobe, Armenija i Gorski Karabah uveli su ratno stanje i potpunu mobilizaciju,[19][20] dok je Azerbajdžan uveo ratno stanje i policijski sat,[21] s Vilajetom Ejvazovom kao zapovjednikom.[21] Dana 28. rujna u Azerbajdžanu je proglašena djelomična mobilizacija.[22]