Svijećnica
From Wikipedia, the free encyclopedia
Svijećnica (lat. Festum candelarum), Prikazanje Gospodinovo u Hramu (Festum in praesentatione domini) ili Očišćenje Marijino (Purificatio Mariae) je kršćanska svetkovina koja se slavi 2. veljače. Prema tradiciji, označava svršetak Božićnoga razdoblja liturgijske godine. U Dalmaciji se blagdan zove Kandelora[1], među Hrvatima Bosne i Hercegovine Kalandora'[2], a u Slavoniji Svitlomarinje.[3]
Prikazanje Gospodinovo (Svijećnica) | |
---|---|
Hans Memling, Prikazanje Gospodinovo u Hramu, 1463. | |
Ustanovljen | 534. (slavljen već u IV. st.) |
Slavi se u | Katoličkoj Crkvi |
Svetkovina | 2. veljače |
Portal o kršćanstvu |
Blagdanom se slavi događaj iz Isusova djetinjstva, u kojemu su, prema Mojsijevu Zakonu, Josip i Marija donijeli Isusa u Jeruzalemski hram kako bi ga, kao prvorođenca, obredno prikazali Bogu. Preko Mojsija, Bog je Izraelcima dao propis, da četrdeseti dan nakon poroda svećenici u Hramu moraju blagosloviti rodilju. Roditelji su za uzvrat, dali janje mlađe od godine dana ili mladu golubicu. Isusovo prikazanje u Hramu, prorekao je u Starome zavjetu prorok Malahija: „I doći će iznenada u Hram svoj Gospod kojega vi tražite i anđeo Saveza koga žudite“ (Mal 3, 1). U Hramu se zatekao starac Šimun, koji je Isusa primio u naručje i prepoznao ga kao Mesiju, a Mariji je prorekao, da će mnogo patiti, riječima: „Mač boli, probost će ti dušu.” Proročica Ana je također bila tada u Hramu i uputila je molitve i zahvale Bogu.
Na ovaj blagdan, blagoslivljaju se svijeće, koje se kasnije koriste u obredima krštenja, tijelovskim procesijama i drugim prigodama.
Prikazanje Gospodinovo u Hramu četvrto je radosno otajstvo krunice.