Željko Šimić

From Wikipedia, the free encyclopedia

Remove ads

Željko Šimić (Alagovac kod Gruda, 28. siječnja 1944.), jedan od najpoznatijih hrvatskih guslara. Počeo je gusliti u dvanaestoj godini, a dosada je snimio preko 100 guslarskih pjesama. Po zanimanju je nastavnik matematike. Jedan od njegovih učenika bio je Milan Bandić.[1] Prvi mu je uradak objavljen u diskografskom domu Jugoton pod naslovom Andrijica Šimić gorski harambaša. Pjesme uglavnom piše sam, a inspiraciju pronalazi u povijesti, u ratovima i tragedijama.[2] U pjesmama slavi Hrvate i Hrvatsku, njihovu povijest i sadašnjost. Autor je epa Životni put Milana Bandića.[1]

Od hrvatskih guslara najviše se dao u opjevavanje Domovinskog rata. Autor je spjevova Smrt doktora Andrije Artukovića, Ustoličenje doktora Franje Tuđmana, Kako Srbi u logorim' muče, Krv se proli za Lijepu našu, Četnik nikad u zapadnu ne će, Pogibija hrvatskog viteza Tihomira Mišića, Herceg-Bosno, više mi te nema, Bjež' Srbine dolazi Oluja, Smrt Mate Bobana, Umro je Gojko Šušak, Smrt doktora Franje Tuđmana, Viteški dragovoljci u Haagu, Vrati Stipe vojsci generale i Ne sudite generala Norca. U nekim spjevovima poput Tko to pravi u Neumu vile?, Jesen stiže izbori se bliže i Kud pobježe Sanaderu Ivo Jadranka nova premijerka žestoko kritizira vlast i opjevava kriminal. U spjevu Naše selo sada i nekada opjevao je sukob današnjice i minulog doba. Također je 1999. izdao spjev o nogometašu Zvonimiru Bobanu, Zvonimir Boban od Mračaja do Milana.

Godine 2017. Šimić je izdao spjev Tragedija braće Buconjića, koji govori o stradanju hercegovačkih ustaša u poraću Drugoga svjetskog rata, tj. o primjeru u kojem su Titovi partizani likvidirali devetero članova jedne obitelji.[3]

Remove ads

Diskografija

  • Andrijica Šimić gorski harambaša, Jugoton
  • Bjež Srbine dolazi "Oluja", DAMMiC, 1995.
  • Šimica Karamatić, 1997.
  • Hrvatski narodni junak hajduk Andrijica Šimić, Tamara records, 1999.[4]
  • Istina o Bleiburgu, Tamara records, 1999.[5]
  • Šimica Karamatić, Tamara records, 1999.[6]
  • Sretnička tragedija, 2000.[7]
  • Vrati Stipe vojsci generale, 2001.
  • Šesta obljetnica Gospe u Međugorju, Tamara records, 2002.[8]
  • Umro je Gojko Šušak, Tamara records, 2002.[9]
  • Muka Kristova, Tamara records, 2002.[10]
  • Tko ukrade Herceg-Bosne marke, 2003.[11]
  • Smrt Dive Grabovčeve, Tamara records, 2003.[12]
  • Muka Stipana Javora, Tamara records, 2004.[13]
  • Nevjesta vara svekra i svekrvu, Tamara records, 2004.[14]
  • Nevjeste, cure i svekrve danas i nekada, Tamara records, 2004.[15]
  • Papa u Hrvatskoj, Tamara records, 2004.[16]
  • Tuđman spašava Hrvatsku od vojnog udara, Tamara records, 2004.[17]
Remove ads

Izvori

Loading related searches...

Wikiwand - on

Seamless Wikipedia browsing. On steroids.

Remove ads