1900. - Wikiwand

Iako je broj 1900 višekratnik broja 4, ova godina nije bila prijestupna jer nije djeljiva s 400, sukladno četvrtom reformom kalendara 1582. godine.

◄ | 18. stoljeće | 19. stoljeće | 20. stoljeće | ►
◄ | 1870-ih | 1880-ih | 1890-ih | 1900-ih | 1910-ih | 1920-ih | 1930-ih | ►
◄◄ | ◄ | 1897. | 1898. | 1899. | 1900. | 1901. | 1902. | 1903. | ► | ►►

Arhitektura • Astronomija • Biologija • Film • Fotografija • Glazba • Kazalište • Kemija • Kiparstvo • Knjige • Književnost • Kršćanstvo • Meteorologija • Medicina • Planinarstvo • Politika • Pravo • Promet • Slikarstvo • Strip • Šport • Televizija • Znanost • Zrakoplovstvo • Željeznički promet

Remove ads

Događaji

Siječanj – ožujak

1. siječnja – Kruna je postala jedinstvena valuta u Austro-ugarskoj monarhiji
1. siječnja – U Nigeriji je uspostavljen britanski protektorat
2. siječnja – Prvi električni autobus pušten je u pogon u New Yorku
2. siječnja – John Hay najavljuje politku Otvorenih vrata koja promovira otvorenu američku trgovinu s Kinom
2. siječnja – Otvoren Čikaški kanal
5. siječnja – John Edward Redmond, vođa irskih nacionalista, poziva na ustanak protiv britanske vlasti
5. siječnja – Henry Augustus Rowland sa Sveučilišta Johns Hopkins otkriva zemljin magnetizam
6. siječnja – Buri napadaju Ladysmith, preko 1000 mrtvih
9. siječnja – Prvi putnički vlak pušten je u promet na ruti Kairo – Khartoum
9. siječnja – U Londonu izbija epidemija gripe
13. siječnja – Njemački car Vilim II. uvodi u njemačku vojsku njemački kao službeni jezik
14. siječnja – Premijera Puccinijeve "Tosce" u Rimu, neuspjeh, glumcima prijećeno smrću
23. siječnja – Oko 5000 australskih rudara kreće u štrajk
24. siječnja – Buri poraženi kod Spion Kopa
5. veljače – Ruska carska vlada opozicijskim je studentima odredila prisilnu obvezu služenja u vojsci
6. veljače – Osnovan Međunarodni sud u Haagu
9. veljače – Dwight Davis utemeljuje Davis Cup
27. veljače – U Engleskoj utemeljena laburistička stranka
28. veljače – Veliko vojvodstvo Baden donijelo je uredbu kojom se, prvi put u Njemačkoj, ženama daje pravo na studij na visokim školama. Dotad su mogle sudjelovati samo kao gosti slušači.
13. ožujka – Britanska vojska osvaja Bloemfontein
14. ožujka – SAD prelazi na zlatni standard

Travanj – lipanj

4. travnja – Atentat na princa od Walesa u Belgiji
14. travnja – Jubilarna Svjetska izložba otvorena u Parizu
22. travnja – U Zagrebu je osnovano Društvo hrvatskih književnika. U Matici hrvatskoj sastala se osnivačka skupština Društva hrvatskih književnika, na kojoj se okupilo sto književnika iz Zagreba i trojica izvan Zagreba. Predsjedao je predsjednik inicijativnoga odbora književnik Đuro Deželić. Za prvoga predsjednika izabran je najstariji hrvatski književnik, pripadnik generacije koja je vodila hrvatski narodni preporod – tada vrlo cijenjeni i popularni Ivan Trnski.
30. travnja – Havaji službeno postaju teritorij SAD-a
14. svibnja – Druge Olimpijske igre otvorene u Parizu
17. svibnja – Britanska vojska osvaja Mafeking
18. svibnja – Velika Britanija pripaja otok Tongu
31. svibnja – Bokserski ustanak u Kini
4. lipnja – Otvorena Rodinova izložba u Parizu
5. lipnja – Britanska vojska zauzima Pretoriju
5. lipnja – Putnički brod Deutschland III. postavlja rekord u brzini
19. lipnja – Theodore Roosevelt postaje republikanski kandidat za potpredsjednika SAD-a
20. lipnja – Bokseri ubili njemačkog veleposlanika u Pekingu
22. lipnja – Posveta hrvatske mladeži Srcu Isusovu. Preko 160.000 hrvatskih mladića i djevojaka posvetilo se Srcu Isusovu, a spomen na posvetu ostao je u Hrvata u pjesmi skladanoj za tu prigodu Do nebesea nek' se ori.^[1]
27. lipnja – Otvaranje središnje linije Londonske podzemne željeznice

Srpanj – rujan

2. srpnja – Iznad Bodenskog jezera izveden je prvi let zrakoplovom cepelinom, kojeg je izgradio grof Ferdinand von Zeppelin
15. srpnja – Britanske trupe ugušile su ustanak Ašantija u Zlatnoj obali.
29. srpnja – Ubijen talijanski kralj Umberto I.
14. kolovoza – Savezničke trupe oslobađaju zaposjednuta veleposlanstva u Pekingu
31. kolovoza – Kraj željezničkog štrajka Taff Vale u Južnom Walesu
31. kolovoza – Britanska vojska okupirala Johannesburg
1. rujna – Razmjenom depeša između njemačkog cara Vilima II. i američkog predsjednika Williama McKinleyja proradila je prva njemačka transatlantska kabelska linija duga 13.000 kilometara, koja je ukinula monopol Velike Britanije nad gotovo svim međunarodnim kabelskim vezama.
19. rujna – Alfred Dreyfus pomilovan u Parizu

Listopad – prosinac

listopad – Norveški izumitelj Johan Vaaler traži patent za svoj izum spajalice za papir
16. listopada – Torijevci dobili britanske opće izbore
25. listopada – Velika Britanija pripaja Transvaal
6. studenog – Republikanac William McKinley pobijedio na predsjedničkim izborima u SAD-u
1. prosinca – Švicarsko Savezno vijeće donijelo je u Bernu odluku o pograničnom pitanju oko Francuske Gvajane, oko kojeg su se sporili Francuska i Brazil; većina teritorija dodijeljena je Brazilu
31. prosinca – U Kini je pogubljen kineski vojnik koji je 20. lipnja ubio njemačkog veleposlanika barona Klemensa Freiherra von Kettelera.

Remove ads

Rođenja

Siječanj – ožujak

1. siječnja
- Paola Borboni, talijanska filmska glumica († 1995.)
- Xavier Cugat, Kubanski vođa benda († 1990.)
- Roger Maxwell, engleski glumac († 1971.)
- Lillian Rich, engleska glumica u nijemom filmu († 1954.)
- Chiune Sugihara, japanski diplomat († 1986.)
2. siječnja
- William Haines, američki glumac († 1973.)
- Mansaku Itami, japanski režiser († 1946.)
3. siječnja
- Mara Švel-Garmišek, hrvatska književnica († 1975.)
- Maurice Jaubert, francuski kompozitor, ranjen u borbi († 1940.)
- Ernst Neubach, austrijski scenarist, producent i režiser († 1968.)
4. siječnja – James Bond (ornitolog), američki ornitolog († 1989.)
5. siječnja
- George Magrill, američki glumac († 1952.)
- Yves Tanguy, francuski slikar († 1955.)
6. siječnja – John West Sinclair, američki glumac († 1945.)
8. siječnja
- Dorothy Adams, američka karakterna glumica († 1988.)
- François de Menthon, francuski političar i profesor prava († 1984.)
9. siječnja
- Emmanuel d'Astier de La Vigerie, francuski novinar i političar († 1969.)
- Richard Halliburton, američki pustolov i pisac († 1939.
10. siječnja – Jean Gehret, švedski glumac i režiser († 1956.)
Spencer Tracy
29. siječnja – Viktor Leljak, hrvatski glumac († 1982.)
4. veljače – Jacques Prévert – francuski pjesnik († 1977.)
22. veljače – Luis Buñuel, španjolski filmski redatelj († 1983.)
5. ožujka – Josip Gostić, hrvatski pjevač († 1963.)
9. ožujka – Howard Hathaway Aiken, američki matematičar († 1973.)
12. ožujka – Jozo Martinčević, hrvatski glumac († 1991.)
23. ožujka – Erich Fromm, američki psihoanalitičar njemačkog podrijetla († 1980.)
26. ožujka – Oton Postružnik, hrvatsko-slovenski slikar († 1978.)