Utrka na 5000 metara
From Wikipedia, the free encyclopedia
Remove ads
Utrka na 5000 metara je popularna trkačka daljina poznata i kao 5 kilometara i 5 tisuća. Predstavlja jednu od standardnih trkačkih disciplina na olimpijskim igrama i svjetskim atletskim prvenstvima. "5000 metara" se najčešće povezuje kao naziv za utrku na atletskoj stazi ali i kao naziv za cestovnu i kros utrku, premda utrka jednake daljine trčanja službeni rekordi se vode zasebno za dvoranske utrke i utrke na atletskoj stazi ali ne i za cestovne te kros utrke[1][2]
Popularnost ove utrke može se pripisati izazovu koji pruža trkačima amaterima i profesionalcima jer daljina na koju se trči zahtijeva određenu aerobnu sposobnost te brzinu u određenim trenutcima. Taktika trčanja također igra veliku ulogu u rezultatu te kombinacijom ovih dviju karakteristika je čini privlačnom za veliki broj trkača.
Remove ads
Najbolji rezultati po godinama
Najbolji rezultati za muškarce - staza na otvorenom

Najbolji rezultat za žene – staza na otvorenom

Remove ads
25 najboljih rezultata svih vremena
Muškarci
Žene
Remove ads
Povijest svjetskog rekorda
Povijest muškog svjetskog rekorda
Prije IAAF-a
Za postaojanja IAAF
Prvi svjetski rekord muškaraca na 5000 metara koji je priznao IAAF je iz 1912. godine.[3]
Do 21. lipnja 2009. godine IAAF je potvrdila 35 rezultata kroz povijest kao svjetske rekorde.[3]
Automatsko mjerenje vremena do stotinke sekunda je prihvatio je 1981. godine IAAF za trkačke discipline do 10 000 metara.[3] Dick Quaxsov rezultat 13:12.9 iz 1977. je zapisan kao rekord 13:12.87 u stotinkama sekunde.
Povijest ženskog svjetskog rekorda
Prvi priznati svjetki rekord za disciplinu 5000 metara u kategoriji žena koji je priznao IAAF datira 1981. godine.[4]
Do 21. lipnja 2009. godine, 13 rezultata IAAF je potvrdio za svjetske rekorde u ovoj disciplini.[4]
Zola Budd je istrčala 1984. godine rezultat od 15:01.83 ali nije priznat za svjetski rekord.
Remove ads
Popis osvajača medalja
Olimpijske igre
Utrka na 5000 metara u programu olimpijskih igara je od 1912. godine u muškoj konkurenciji dok je utrka za žene u istoj disciplini uvrštena u program tek od 1996. godine.
Muškarci
Žene
Olimpijske igre | Zlato | Srebro | Bronca |
XXVI. Olimpijske igre – Atlanta 1996. | ![]() |
![]() |
![]() |
XXVII. Olimpijske igre – Sydney 2000. | ![]() |
![]() |
![]() |
XXVIII. Olimpijske igre – Atena 2004. | ![]() |
![]() |
![]() |
XXIX. Olimpijske igre – Peking 2008. | ![]() |
![]() |
![]() |
Svjetska atletska prvenstva
Muškarci
Svjetsko atletsko prvenstvo | Zlato | Srebro | Bronca |
Helsinki 1983. | ![]() |
![]() |
![]() |
Rim 1987. | ![]() |
![]() |
![]() |
Tokio 1991. | ![]() |
![]() |
![]() |
Stuttgart 1993. | ![]() |
![]() |
![]() |
Gothenburg 1995. | ![]() |
![]() |
![]() |
Atena 1997. | ![]() |
![]() |
![]() |
Sevilla 1999. | ![]() |
![]() |
![]() |
Edmonton 2001 | ![]() |
![]() |
![]() |
Pariz 2003. | ![]() |
![]() |
![]() |
Helsinki 2005. | ![]() |
![]() |
![]() |
Osaka 2007. | ![]() |
![]() |
![]() |
Berlin 2009. | ![]() |
![]() |
![]() |
Žene
Svjetsko prvenstvo u atletici | Zlato | Srebro | Bronca |
Gothenburg 1995. | ![]() |
![]() |
![]() |
Atena 1997. | ![]() |
![]() |
![]() |
Sevilla 1999. | ![]() |
![]() |
![]() |
Edmonton 2001 | ![]() |
![]() |
![]() |
Pariz 2003. | ![]() |
![]() |
![]() |
Helsinki 2005. | ![]() |
![]() |
![]() |
Osaka 2007. | ![]() |
![]() |
![]() |
Berlin 2009. | ![]() |
![]() |
![]() |
Remove ads
Izvori
Vanjske poveznice
Wikiwand - on
Seamless Wikipedia browsing. On steroids.
Remove ads