From Wikipedia, the free encyclopedia
Deset Božjih zapovijedi ili Dekalog (heb. דברימ devarim = "riječi") je skup zakona što su ga Izraelci, prema biblijskom izvještaju, primili od Boga na planini Sinaju preko proroka Mojsija, nakon prelaska preko Crvenog mora i izlaska iz egipatskog sužanjstva oko 1200. pr. Kr. One su dio zbirke zakona poznate pod nazivom "Zakon" (heb. Tora) ili "Mojsijev zakon".
Prijevod s hebrejskog jezika (preveo Silvije Grubišić) glasi ovako (Izlazak 20, 2-17; vidi i Ponovljeni zakon 5,6-21):
U prijevodima Biblije na hrvatski jezik riječ rob je ublažena riječju sluga, pa bi točniji prijevod bio "Ne poželi žene bližnjega svoga; ni roba njegova, ni ropkinje njegove".
Deset zapovijedi do danas čine temelj židovske i kršćanske vjere.
Budući da u hebrejskom tekstu ne postoji numeracija ni neka druga jasna podjela zapovijedi, te nije lako odrediti njihov broj, do tradicionalnog broja od deset zapovijedi u različitim se predajama dolazi na različite načine. Osobito je ta raznolikost prisutna među raznim kršćanskim zajednicama.
Inačica koja se nalazi u katoličkom Katekizmu, ali i kod nekih drugih Crkava, donosi drugačiji, sažeti, tekst. U tom se tekstu umjesto spomena "subote" spominje "dan Gospodnji". Za zapovijed koja spominje zabranu izrađivanja likova Katolička Crkva drži da je sadržana u prvoj zapovijedi (prema njenom nauku, likovi se ne štuju kao da su Bog ili sami sveci, nego samo kao podsjećanje na njih, dok se zabrana iz Deset zapovijedi odnosi na uvjerenje da božanstvo prebiva u izrađenom liku). Ove Crkve također imaju zadnje dvije koje su sadržane u zadnjoj zapovijedi, prema gornjem tekstu. Ovaj raspored Deset zapovijedi, kakav se rabi u Katoličkoj Crkvi, potječe od svetog Augustina:
Sažeti, ali drugačije raspoređeni tekst zapovijedi donosi i Pravoslavna crkva, sljedeći raspored zapovijedi kakav su rabili istočni crkveni oci:
Umjesto izraza "subota", ima izraz "dan odmora", što je i značenje hebrejske riječi šabat. Pravoslavna Crkva, iako zadržava zabranu izrade likova, ipak štuje ikone, no, slično kao i u Katoličkoj Crkvi, ne drži da u njima stanuje božanstvo.
Tekst Deset zapovijedi Evangeličke ili Luteranske crkve, poput Katoličke crkve, slijedi raspored kakav je načinio sveti Augustin te nema zabranu izrađivanja likova, a zadnju zapovijed dijeli na dvije, dok poput onog Pravoslavne crkve, umjesto "subote" ima "dan odmora.":
Tijekom stoljeća, razvile su se i druge interpretacije Dekaloga, ovisno o teološkim karakteristikama religijskih zajednica koje su interpretirale Biblijski zapis. Danas je gotovo nemoguće sa sigurnošću reći koji je točan broj interpretacija, iako postoje neke koje su poznatije i medijski eksponiranije od drugih.
Primjerice, nakon Reformacije došlo je do procvata ikonoklastičke interpretacije Dekaloga koja smatra da riječi "Ne pravi sebi lika ni obličja bilo čega što je gore na nebu, ili dolje na zemlji, ili u vodama pod zemljom." označava zasebnu Zapovijed koja brani bilo kakvo kiparsko ili likovno djelo u sakralnoj umjetnosti. Nadalje, Slavljenje Subote (a ne Nedjelje) kao "Dana Gospodnjeg" karakteristika je svih pokreta nastalih nakon svojevrsne šizme unutar Millerijanske Tradicije.
Gradišćansko-hrvatski:
Na gradišćanskom i kajkavskom jeziku ime Mojsija je Mojzeš, baš onako na prekomursko-slovenskom jeziku.
Kajkavski:
Szveti Evangeliumi (1694)
"Svaka pojedina Božja i crkvena zapovijed, obogaćuje razum nadnaravnim znanjem, volji daje nadčovječnu snagu i čuva joj slobodu od ropstva raznih strasti; ograđuje tijelo od štetnih užitaka, izrađuje mirni kućni život time što naglašuje strpljivost i krotkost srca; potiče nas na koristan rad, donosi ljubav bližnjemu koja traži da ga pomažemo duhovnim i tjelesnim dobrima." (Vendelin Vošnjak)
Seamless Wikipedia browsing. On steroids.
Every time you click a link to Wikipedia, Wiktionary or Wikiquote in your browser's search results, it will show the modern Wikiwand interface.
Wikiwand extension is a five stars, simple, with minimum permission required to keep your browsing private, safe and transparent.