Dijalekt

Dijalekt (grč. διάλεκτος, dialektos) je naziv za govor određenog područja ili skupine ljudi. Dijalekt je hijerarhijski iznad razine govora određenog mjesta, a ispod razine narječja, odnosno jezika.^[1] Jezikoslovna disciplina koja proučava dijalekte naziva se dijalektologija. Jezične zakonitosti konkretnih mjesnih govora, odnosno fonologija, morfologija, sintaksa, leksik^[2] i ostale jezične razine se opisuju kroz terenska istraživanja. Na temelju opisa mjesnih govora dijalektolozi osmišljavaju podjelu dijalekata. Zbog različitih kriterija podjele, za jedan jezik ili narječje može postojati nekoliko podjela na dijalekte.

U stranoj literaturi pojam "dijalekt" koristi se u širem smislu tako da obuhvaća sve oblike jezika, uključujući i kodificirane idiome,^[3] primjerice standardni jezik. U hrvatskom se jezikoslovlju standardni jezik ne naziva dijalektom, nego samo govorni (vernakularni, narodni, nestandardni) oblici jezika.^[4]

Narječja hrvatskog jezika

Podrobniji članak o temi: Narječja hrvatskog jezika

U hrvatskoj dijalektologiji naziv narječje koristi se za skupinu dijalekata. Hrvatska se narječja dijele na štokavsko, kajkavsko i čakavsko,^[5] a unutar njih razlikujemo dijalekte, koje uglavnom dijelimo prema refleksu jata: ikavski, ekavski, jekavski, ikavsko-ekavski.

Čakavski dijalekti:

Podjele čakavskoga narječja na dijalekte

Willem Vermeer (1982.)[6]	Dalibor Brozović (1988.)[7]	Josip Lisac (2009.)[8]	Iva Lukežić (2012.)[9]
Kriterij podjele: akcentuacija sjeverozapadni čakavski istarski sjevernoistarski srednjeistarski neistarski kastavski creski novljanski srednjočakavski jugoistočni čakavski Napomena: Willem Vermeer koristi terminologiju na engleskom jeziku.[6]	Kriterij podjele: refleksi jata buzetski ili gornjomiranski jugozapadni istarski sjevernočakavski srednječakavski južnočakavski lastovski	Kriteriji podjele: akcentuacija i konsonantizam buzetski jugozapadni istarski sjevernočakavski srednjočakavski južnočakavski lastovska oaza Napomena: Podjela uvelike odgovara podjeli Dalibora Brozovića.[8][7]	Kriteriji podjele: akcentuacija i refleksi jata sjevernočakavski buzetski ekavski ikavski ikavsko-ekavski srednjočakavski ikavsko-ekavski južnočakavski ikavski jugozapadni istarski

Kajkavski dijalekti:

Podjele kajkavskog narječja na dijalekte

Aleksandar Belić (1927.)[10]	Stjepan Ivšić (1936.)[11]	Dalibor Brozović (1988.)[12]	Mijo Lončarić (1996.)[13]	Iva Lukežić (2012.)[14]
Kriterij podjele: konsonantizam istočni sjeverozapadni jugozapadni Napomena: Zastarjela teoretska podjela.[15]	Kriterij podjele: akcentuacija Konzervativni govori zagorsko-međimurski donjosutlansko-žumberački Revolucionarni govori križevačko-podravski turopoljsko-posavski Napomena: Stjepan Ivšić nije istražio kajkavske govore Gorskog kotara[16] i ne uključuje ih u svoju podjelu.	Kriteriji podjele: akcentuacija i konsonantizam zagorsko-međimurski turopoljsko-posavski križevačko-podravski prigorski donjosutlanski goranski	Kriteriji podjele: akcentuacija i vokalizam plješivičkoprigorski samoborski gornjosutlanski bednjansko-zagorski varaždinsko-ludbreški međimurski podravski sjevernomoslavački glogovničko-bilogorski gornjolonjski donjolonjski turopoljski vukomeričko-pokupski donjosutlanski goranski	Kriteriji podjele: akcentuacija i vokalizam Središnji dijalekti zagorsko-međimurski križevačko-podravski turopoljsko-posavski Rubni dijalekti sutlanski prigorski gorskokotarski zapadnoslavonski† Napomena: Zapadnoslavonski dijalekt nestao u migracijama nakon 15.st.[17]

Štokavski dijalekti:

Podjele štokavskog narječja na dijalekte

Aleksandar Belić (1909.)[18]	Pavle Ivić (1988.)[19]	Josip Lisac (2003.)[20]	Miloš Okuka (2008.)[21]	Iva Lukežić (2012.)[22]
Kriterij podjele: refleksi jata istočni, staroštokavštinaa timočki južnomoravski zapadni, novoštokavština istočni (ekavski) kosovsko-resavski šumadijski govori južni (jekavski) zetski hercegovački govori zapadni (ikavski) govori čakavštinab istočni (ikavski) zapadni (ekavski) južni (jekavski) lastovski dijalekt Napomene: a) Aleksandar Belić smatra govore torlačkog narječja štokavskim govorima. b) Pitanje pripadnosti čakavskih dijalekata i status čakavskog narječja nije bilo riješeno do 1977. godine.[23]	Kriteriji podjele: akcentuacija i refleksi jata istočnohercegovački zetsko-južnosandžački istočnobosanski šumadijsko-vojvođanski smederevsko-vršački kosovsko-resavski prizrensko-južnomoravski svrljiško-zaplanjski timočko-lužnički mlađi ikavski slavonski Napomena: Pavle Ivić smatra govore torlačkog narječja štokavskim govorima.[19]	Kriteriji podjele: akcentuacija, šćakavizam i refleksi jata slavonski zapadni istočnobosanski istočnohercegovačko-krajiški zetsko-južnosandžački šumadijsko-vojvođanski kosovsko-resavski vlahijska oaza	Kriteriji podjele: akcentuacija, šćakavizam, refleksi jata i etnicitet Novoštokavski dijalekti istočnohercegovačko-krajiški šumadijsko-vojvođanski Staroštokavski dijalekti zetsko-raški kosovsko-resavski Srednjoštokavski dijalekti prizrensko-južnomoravski svrljiško-zaplanjski timočko-lužnički Hrvatski štokavski dijalekti zapadnohercegovačko-primorski slavonski srednjobosanski Napomena: Miloš Okuka smatra govore torlačkog narječja štokavskim govorima. Ova podjela koristi etnicitet kao vanjezični kriterij podjele.[22]	Kriteriji podjele: šćakavizam i refleksi jata Predmigracijski dijalekti nastali prije 15. st. slavonski istočnobosanski ikavski južni jekavski Dijalekti nastali tijekom i nakon migracija od 15. st. (i)jekavski krajiški (i)jekavski perojski dubrovački Napomena: Iva Lukežić u svojoj podjeli štokavskih dijalekata ne uključuje istočnoštokavske dijalekte.[22]

Izvori

1. Opća i nacionalna enciklopedija, svezak 14, str. 192
2. http://enciklopedija.lzmk.hr/clanak.aspx?id=7969
3. William McGregor. 2009. Linguistics: An Introduction (engleski). A&C Black. str. 160. ISBN 9781847063670
4. Benedikt Perak; Robert Trask; Milica Mihaljević. Temeljni lingvistički pojmovi. str. 81
5. Josip Lisac, "Hrvatska dijalektologija 1.", Golden marketing-Tehnička knjiga, Zagreb, 2003., ISBN 953-212-168-4, str. 143
6. Willem Vermeer: On the principal sources for the study of Čakavian dialects with neocircumflex in adjectives and e­presents, Studies in Slavic and General Linguistics 2, 1982., 279.-340. (ispravljeno izdanje iz 2009.)
7. Dalibor Brozović, Jezik, srpskohrvatski/hrvatskosrpski, hrvatski ili srpski, Jugoslavenski leksikografski zavod "Miroslav Krleža", Zagreb, 1988.
8. Josip Lisac, Hrvatska dijalektologija, 2. Čakavsko narječje, Golden marketing – Tehnička knjiga, Zagreb, 2009.
9. Iva Lukežić: Zajednička povijest hrvatskih narječja 1. Fonologija, Hrvatska sveučilišna naklada, Filozofski fakultet u Rijeci, Katedra čakavskoga sabora Grobnišćine, Zagreb - Rijeka - Čavle, 2012.
10. Aleksandar Belić: Kajkavsko narječje, u: Narodna enciklopedija srpsko-hrvatsko-slovenačka, Zagreb, knjiga 2, 1927.
11. Stjepan Ivšić: Jezik Hrvata kajkavaca, Ljetopis JAZU 48, Zagreb, 1936.
12. Dalibor Brozović, Jezik, srpskohrvatski/hrvatskosrpski, hrvatski ili srpski, Jugoslavenski leksikografski zavod "Miroslav Krleža", Zagreb, 1988.
13. Mijo Lončarić: Kajkavsko narječje, Školska knjiga, Zagreb 1996.
14. Iva Lukežić: Zajednička povijest hrvatskih narječja 1. Fonologija, Hrvatska sveučilišna naklada, Filozofski fakultet u Rijeci, Katedra čakavskoga sabora Grobnišćine, Zagreb - Rijeka - Čavle, 2012.
15. Mijo Lončarić: Kajkavsko narječje, Školska knjiga, Zagreb 1996.
16. Mijo Lončarić: Kajkavsko narječje, Školska knjiga, Zagreb 1996.
17. Iva Lukežić: Zajednička povijest hrvatskih narječja 1. Fonologija, Hrvatska sveučilišna naklada, Filozofski fakultet u Rijeci, Katedra čakavskoga sabora Grobnišćine, Zagreb - Rijeka - Čavle, 2012.
18. Aleksandar Belić Zum heutigen Stande der serbokroatischen Dialektologie (Mit einer Karte), Rocznik slawistyczny, II, Krakow, 82.–103., 1909.
19. Pavle Ivić, Dalibor Brozović: Jezik, srpskohrvatski/hrvatskosrpski, hrvatski ili srpski, Jugoslavenski leksikografski zavod "Miroslav Krleža", Zagreb, 1988.
20. Josip Lisac: Hrvatska dijalektologija 1. Hrvatski dijalekti i govori štokavskog narječja, Golden marketing - Tehnička knjiga, Zagreb 2003.
21. Miloš Okuka: Srpski dijalekti, SKD Prosvjeta, Zagreb, 2008.
22. Iva Lukežić: Zajednička povijest hrvatskih narječja 1. Fonologija, Hrvatska sveučilišna naklada, Filozofski fakultet u Rijeci, Katedra čakavskoga sabora Grobnišćine, Zagreb - Rijeka - Čavle, 2012.
23. Milan Moguš, Čakavsko narječje, Fonologija, Zagreb: Školska knjiga, 1977.