Estonija (est. Eesti), službeno Republika Estonija (est. Eesti Vabariik) je država smještena na istočnoj obali Baltičkog mora u Sjevernoj Europi. Estonija na kopnu graniči s Rusijom (338,6 km) na istoku i s Latvijom (343 km), dok na sjeveru ima morsku granicu s Finskom u Finskom zaljevu, a na zapadu sa Švedskom na Baltičkom moru.^[2] Teritorij Estonije čini kopno i ukupno 2222 otoka u Baltičkom moru,^[3] ukupne površine od 45 227 km², od čega 2839 km² otpada na vodene površine. Klima u Estoniji je vlažna kontinentalna. Glavni grad Tallinn i grad Tartu najveća su urbana središta u zemlji. Ostali važniji gradovi su Narva, Pärnu, Kohtla-Järve i Viljandi. Službeni jezik u državi je estonski jezik.

Kratke činjenice Republika Estonija Eesti Vabariik, Glavni grad ...

Republika Estonija
Eesti Vabariik


Zastava	Grb

Himna
Mu isamaa, mu õnn ja rõõm

Položaj Estonije

Državni vrh

- Predsjednik

Alar Karis

- Predsjednik Vlade

Kristen Michal

Neovisnost

Od Sovjetskog Saveza
20. kolovoza 1991.

Površina

129. po veličini

- ukupno

45 226 km²

- % vode

4,56 %

Stanovništvo

150. po veličini

- ukupno (2000.)

1 370 052^[1]

- gustoća

31/km²

BDP (PKM)

procjena 2006.

- ukupno

23,93 milijarda $ (106.)

- po stanovniku

17 802 $ (39.)

Valuta

euro (100 centa)

Pozivni broj

+372

Vremenska zona

UTC +2
UTC +3 ljeti

Internetski nastavak

.ee ¹⁾

¹⁾ Estonija također koristi i internetski nastavak .eu pošto je jedna od članica Europske unije, kojeg dijeli s ostalim članicama

Zatvori

Teritorij moderne Estonije naseljen je barem od 9000 godine pr. Kr. Drevni Estonci bili su među posljednjim europskim poganskim narodima koji su prihvatili kršćanstvo nakon Livonskog križarskog rata u 13. stoljeću. Nakon stoljeća uzastopne vladavine Nijemaca, Danaca, Šveđana, Poljaka i Rusa, krajem 19. i početkom 20. stoljeća dolazi do formiranja i jačanja estonskog nacionalnog identiteta. To je kulminiralo neovisnošću od Rusije nakon kratkog rata za neovisnost vođenog nedugo nakon završetka Prvog svjetskog rata. Inicijalno demokratska republika do Velike depresije, Estonija je od 1934. godine bila pod diktaturom tijekom tzv. Doba šutnje. Tijekom Drugog svjetskog rata, Estonija je cijelo vrijeme bila metom ekspanzionističkih težnji Sovjetskog Saveza i Trećeg Reicha, da bi na koncu pripala Sovjetima. Nakon de facto gubitka neovisnosti, državni kontinuitet Estonije i ostalih Baltičkih država održavan je zahvaljujući diplomatima i vladi u izgnanstvu. Godine 1987. izbila je mirna Raspjevana revolucija protiv sovjetske uprave, što je kulminiralo obnovom neovisnosti 20. kolovoza 1991.

Suverena država Estonija unitarna je parlamentarna republika podijeljena na 15 okruga. Sa stanovništvom od otprilike 1.3 milijuna ljudi, Estonija je jedna od najslabije naseljenih država Europske unije, Eurozone, OECD-a, Schengenskog prostora, NATO-a i, od 2020. godine, Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda.^[4]

Estonija je razvijena zemlja s naprednim gospodarstvom, koje je bilo jedno od najbrže rastućih gospodarstava Europske unije od estonskog pristupanja 2004. godine.^[5] Ima izrazito visok indeks ljudskog razvoja,^[6] a komparativno dobro stoji i po pitanju ekonomskih i građanskih sloboda, obrazovanja^[7] te slobode medija.^[8] Državljani Estonije imaju općedostupno javno zdravstvo,^[9] besplatno obrazovanje^[10] te najduži plaćeni porodiljni dopust među zemljama članicama OECD-a.^[11] Kao jedna od digitalno najnaprednijih zemalja svijeta,^[12] Estonija je 2005. postala prvom zemljom koja je održala izbore preko interneta te, od 2014., prva zemlja koja je uvela e-boravište.