Hercegovačko-neretvanska županija

Hercegovačko-neretvanska županija (boš. Hercegovačko-neretvanski kanton) sedma je od ukupno deset županija u Federaciji Bosne i Hercegovine. Županijsko središte je grad Mostar.

Hercegovačko-neretvanska županija
Zastava Grb
općine/gradovi	Čapljina, Čitluk, Jablanica, Konjic, Mostar, Neum, Stolac, Prozor-Rama, Ravno
sjedište	Mostar
osnovana	12. lipnja 1996.
vlast
predsjednik vlade	Marija Buhač (HDZ BiH)
predsjednik skupštine	Džafer Alić (SDA)
površina
- ukupno	4401 km2
stanovništvo
- ukupno (2013.)	222 007
- gustoća	50,45/km2
pripadnost	Federacija Bosne i Hercegovine
vremenska zona	UTC +1

Županija je prema popisu stanovništva iz 2013. imala 222.278 stanovnika što je čini šestom najmnogoljudnijom županijom. S gustoćom stanovništva od 50,45 stanovnika/km², Hercegovačko-neretvanska županija osma je najgušće naseljena županija. Ukupna površina županije iznosi 4401 km², što čini 16,85 % površine Federacije BiH i 8,59 % teritorija Bosne i Hercegovine.

Zemljopis

Hercegovačko-neretvanska županija nalazi se u južnom dijelu Bosne i Hercegovine i obuhvaća područje oko rijeke Neretve te u Neumu izlazi na more. Na sjeveru graniči s Županijom Središnja Bosna, na sjeveroistoku sa Sarajevskom županijom, na istoku s Republikom Srpskom, na jugozapadu s Republikom Hrvatskom, na zapadu sa Županijom Zapadnohercegovačkom i na sjeverozapadu s Hercegbosanskom županijom.

Prirodne i zemljopisne karakteristike ovog područja su raznolike, od plodnih, prostranih polja i nepreglednih pašnjaka, rijeka i jezera pa do stoljetnih listopadnih i zimzelenih šuma, i pružaju obilne mogućnosti za život i gospodarski razvitak temeljen na poljoprivrednoj proizvodnji, stočarstvu te drvnoj industriji. Na sjeveru županije prevladava umjereno kontinentalna, na planinama planinska, a na jugu mediteranska klima.^[1] Ekološki čista i netaknuta priroda, zemljopisni položaj te blizina i dobra prometna povezanost sa susjednom Republikom Hrvatskom, kojoj gospodarski i tradicionalno gravitira, bitni su čimbenici za gospodarski prosperitet ovog kraja.

Hercegovačko-neretvanska županija prostire se od Makljena i Ivan-sedla na sjeveru do Ivanjice kod Dubrovnika na jugu. Hercegovačko-neretvanska županiju odlikuje široko planinsko područje, nizina uz dolinu rijeke Neretve (po kojoj je županija dobila ime) i njene pritoke (Rama, Trebižat, Krupa i Bregava) te primorski pojas i Jadransko more kod Neuma.^[2]

Na području Hercegovačko-neretvanske županije postoje dva parka prirode: Park prirode Hutovo Blata u blizini Čapljine i Park prirode Bilidinje u blizini Jablanice i Posušja.

Stanovništvo

Prema popisu stanovništva iz 2013. Hercegovačko-neretvanska županija imala je 222.007 stanovnika (šesta u FBiH), dok gustoća iznosi 50,45 stanovnika/km², čime je nakon Bosansko-podrinjske i Hercegbosanske županije najrjeđe naseljena županija.

Godine 2016. godine udio osoba starijih od 65 godina u ukupnom broju stanovnika županije iznosio je 13,3 %, udio radnog kontingenta stanovništva 69 % i udio osoba između 0 – 14 godina 17,8 %.^[3]

Godine 2013. ukupan broj domaćinstava iznosio je 68.121, a prosječan broj članova u jednom domaćinstvu iznosio je 3,24. Najveći broj osoba živi u domaćinstvu s dva člana (14.958 ili 21,96 %), četiri člana (14.116 ili 20,72 %) i tri člana (13.109 ili 19,24 %).^[4]

Sastav stanovništva – županija Hercegovačko-neretvanska županija
	2013.[5]	1991.[5]
Osoba	222 007 (100,0%)	182 313 (100,0%)
Hrvati	118 297 (53,29%)	85 340 (46,81%)
Bošnjaci	92 005 (41,44%)	68 391 (37,51%)1
Srbi	6 432 (2,897%)	21 875 (12,00%)
Nisu se izjasnili	1 764 (0,795%)	–
Ostali	915 (0,412%)	2 252 (1,235%)
Bosanci i Hercegovci	494 (0,223%)	–
Nepoznato	455 (0,205%)	–
Romi	442 (0,199%)	–
Albanci	377 (0,170%)	–
Muslimani	357 (0,161%)	–
Bosanci	201 (0,091%)	–
Jugoslaveni	107 (0,048%)	4 455 (2,444%)
Crnogorci	48 (0,022%)	–
Slovenci	46 (0,021%)	–
Makedonci	34 (0,015%)	–
Pravoslavci	17 (0,008%)	–
Turci	8 (0,004%)	–
Ukrajinci	8 (0,004%)	–

1. ¹ Modalitet Muslimani danas se označava kao modalitet Bošnjaci.

Mostar, glavni grad županije.

Neum, jedini izlaz Bosne i Hercegovine na more.

Povijest

Prije rata u Bosni i Hercegovini, današnje općine Istočni Mostar i Berkovići bili su dio Mostara i Stoca, dok je Ivanica bila dio općine Trebinje.

Povijest današnje Hercegovačko-neretvanske županije počinje 18. ožujka 1994., potpisivanjem Washingtonskog sporazuma. Županija je stvorena 23. prosinca 1996. kao jedna od deset županija Federacije Bosne i Hercegovine.^[6]

Upravna podjela

Sjedište županije je u Mostaru.

Sastoji se iz sljedećih općina:

• Čapljina
• Čitluk
• Jablanica
• Konjic
• Mostar
• Neum
• Prozor-Rama
• Ravno
• Stolac

Županijska uprava

Popis župana i predsjednika Vlade Hercegovačko-neretvanske županije.^[7]

Župani

Župan	Od	Do	Stranka
Fatima Leho	1996.	1. prosinca 1997.	SDA
Željko Obradović	1. prosinca 1997.	27. listopada 1999.	HDZ BiH
Hamo Masleša	27. listopada 1999.	2000.	SDA
Rade Bošnjak	2000.	veljača 2001.	HDZ BiH
Šefkija Džiho	veljača 2001.	veljača 2002.	SDA
Dragan Vrankić	veljača 2002.	6. listopada 2002.	HDZ BiH

Služba župana ukinuta je amandmanima na Ustav Federacije Bosne i Hercegovine, koje je 6. listopada 2002. nametnuo visoki predstavnik Lord Ashdown.

Predsjednici Vlade HNŽ

Župan	Od	Do	Stranka
Mijo Brajković	1996.	1998.	HDZ BiH
Frano Ljubić	1998.	12. studenoga 1999.	HDZ BiH
Josip Merdžo	12. studenoga 1999.	2000.	HDZ BiH
Mirsad Šarić	2000.	2000.	SDA
Josip Merdžo	2000.	2001.	HDZ BiH
Miroslav Ćorić	2001.	2002.	HDZ BiH
Omer Macić	2002.	16. lipnja 2003.	SBiH
Miroslav Ćorić	16. lipnja 2003.	1. kolovoza 2007.	HDZ BiH
Srećko Boras	1. kolovoza 2007.	9. studenoga 2011.	HDZ 1990
Denis Lasić	9. studenoga 2011.	9. travnja 2015.	HDZ BiH
Stjepan Krasić	9. travnja 2015.	23. rujna 2015.	HDZ BiH
Nevenko Herceg	23. rujna 2015.	9. studenoga 2023.	HDZ BiH
Marija Buhač	9. studenoga 2023.		HDZ BiH

Promet

Geoprometno gledajući Hercegovačko-neretvanska županija je raskrižje dva osovinska komunikacijska pravca - regionalnog, državnog, međudržavnog (BiH-RH) i europskog karaktera - što determinira sadašnju, ali određuje i buduću poziciju Hercegovine u ovom dijelu Europe. Oba pravca su podjednakog značenja, ali se onom osovine sjever - jug daje veći prioritet. Ta poveznica mora i kopna, dolinom Neretve, je završni dio vertikale europskih komunikacija iz poznatog Koridora V-c (Baltik-Adriatik). Druga osovina, Jonski pravac, slijedi obalu Jadranskoga mora i povezuje Europu preko Balkana s Bliskim istokom.^[8]

Cestovna mreža veže regiju sa susjednim državama Hrvatskom i Crnom Gorom i nadalje s ostatkom Europe. Mreža željeznice veže Mostar sa Sarajevom i s lukom Ploče na Jadranskoj obali u Hrvatskoj, koja je izgrađena posebno da služi potrebama Bosne i Hercegovine i koja predstavlja prirodni transportni ulaz i izlaz za državu, a i za regiju.^[8]

Jedina željeznička pruga u Hercegovini prolazi dolinom rijeke Neretve i svom dužinom je u Hercegovačko-neretvanskoj županiji. Napravljena je kao uskotračna pruga u vrijeme Austro-Ugarske krajem 19. i početkom 20. stoljeća. Moderniziranjem, završenim 1966. godine postala je prugom normalnog kolosijeka (europski standard) i elektrificirana svom dužinom do Sarajeva, preko kojega, kao i preko čvorišta u Doboju, ima spoj na europsku mrežu. Ovom prugom je preko Sarajeva moguće ostvariti veze sa zapadom (preko Zagreba) i istokom (preko Beograda).^[8]

Zračni promet u regiji funkcionira preko jedine regionalne zračne luke u Mostaru, koja se nalazi u južnoj mostarskoj kotlini, u naselju Ortiješ, samo 6 km od središta Mostara i 35 km od Međugorja. Zračna luka je registrirana za međunarodni zračni promet.^[8]

Gospodarstvo

Kultura

Znamenitosti

• Stari most, Mostar
• Međugorje
• Park prirode Blidinje
• Hidroelektrana Rama