Ugarsko-Hrvatsko Kraljevstvo

Ugarsko-Hrvatsko Kraljevstvo^[5] ili Hrvatsko-Ugarsko Kraljevstvo^[3][4] historiografska je sintagma koja označava državnu zajednicu Kraljevine Ugarske i Hrvatskoga Kraljevstva.^[3] Zajednica je nastala 1102. godine, kada je ugarski kralj Koloman izabran za hrvatsko-dalmatinskoga kralja.^[4][3]

Ugarsko-Hrvatsko Kraljevstvo
personalna unija
←   ← 1102. – 1848. 1868. – 1918. ↓
Ugarski grb (1896. – 1915.) Ugarska zastava (1896. – 1915.)
Hrvatski grb (1525. – 1868.) Hrvatska zastava (1848. – 1852.; 1860. – 1868.)
Himna
»Himnusz« (od 1844. de facto ugarska himna)[1] »Lijepa naša domovino« (od 1891. neslužbena hrvatska himna)[2]
Ugarsko-Hrvatsko Kraljevstvo oko 1190. godine
Jezici
mađarski, hrvatski, latinski
Religija
katoličanstvo (većina)
Vladavina
monarhija
Kralj
Koloman	1102. – 1116.
Stjepan II.	1116. – 1131.
Matija Korvin	1458. – 1490.
Ludovik II.	1516. – 1526.
Ivan Zapolja	1526. – 1540.
Ferdinand I.	1527. – 1564.
Marija Terezija	1740. – 1780.
Franjo II.	1792. – 1835.
Ferdinand V.	1835. – 1848.
Franjo Josip I.	1848. – 1916.
Karlo IV.	1916. – 1918.
Ban (u Hrvatskoj)
Pavao I.	1276. – 1312.
Antun Mihalović	1917. – 1918.
Legislatura
Hrvatsko-dalmatinski sabor + Slavonski sabor → Hrvatski sabor Ugarski sabor
Gornji dom	Dom magnata
Donji dom	Dom zastupnika
Povijest
2. tisućljeće
1091. – 1105. Dinastički rat u Hrvatskoj
1102. Pacta conventa
29. kolovoza 1526. Mohačka bitka
31. prosinca 1526. i 1. siječnja 1527. Cetinski sabor
11. ožujka 1712. Hrvatska pragmatička sankcija
1835. – 1848. ilirski pokret
1848. – 1849. Mađarska revolucija
1848. Hrvatski sabor proglasio prekid svih državno-pravnih odnosa s Ugarskom[3][4]
29. rujna 1848. Bitka kod Pákozda
1868. Hrvatsko-ugarska nagodba i obnova zajednice
1918. raspad Austro-Ugarske
4. lipnja 1920. Trianonski ugovor
Prethodnice Kraljevina Ugarska Hrvatsko Kraljevstvo (925. – 1102.) Nasljednice Demokratska Republika Mađarska Država Slovenaca, Hrvata i Srba Istočna Kraljevina Ugarska Osmanska Ugarska Corpus separatum Ilirske pokrajine Prva Čehoslovačka Republika Druga Poljska Republika Kraljevina Rumunjska Banatska Republika Talijanska uprava za Kvarner
Danas
Austrija Bosna i Hercegovina Crna Gora Hrvatska Mađarska Rumunjska Slovenija Slovačka Srbija Ukrajina
v r u

Hrvatsko Kraljevstvo sačuvalo je »državno-političku posebnost i položaj zasebnoga kraljevstva unutar kraljevske titulature«.^[3] Samo prva dva ugarsko-hrvatska kralja – Koloman i njegov sin Stjepan II. – imala su posebnu krunidbu za hrvatskoga kralja.^[4][3]

U hrvatskim zemljama kraljev zamjenik bio je ban^[4][3] koji je vlast dijelio sa Saborom. Hrvatsko Kraljevstvo u narednim je stoljećima više puta djelovalo na Ugarsku kao samostalno tijelo^[4] (takav su primjer Cetinski sabor iz 1527. i Hrvatska pragmatička sankcija iz 1712.),^[3][4] pritom ističući svoju neovisnost i posebnost.^[3]

Ugarski reformni pokret i hrvatski narodni preporod potakli su prve veće napetosti između Hrvatskoga Kraljevstva i Kraljevine Ugarske.^[3] Hrvatski sabor prekinuo je sve državno-pravne odnose s Ugarskom za vrijeme revolucije iz 1848. godine.^[4] Zajednica dvaju kraljevstava obnovljena je Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine, ali je raskinuta 1918. godine raspadom Austro-Ugarske Monarhije.^[3][4] Službeno je dokinuta Trinanonskim ugovorom iz 1920. godine.^[6]