Protok (hidrologija)

U hidrologiji, protok^[1][2][3] jest volumen vode koji u određenom vremenskom razdoblju proteče na određenoj površini.

Mjera koja se upotrebljava za protok je metar kubični u sekundi (m³/s).

Protok se može izračunati i uz pomoć formule:

${\displaystyle Q=A\cdot {\bar {v}}}$

s time da:

• ${\displaystyle Q}$ označava protok izražen u metrima kubičnim u sekundi (m³/s)
• ${\displaystyle A}$ označava mjernu površinu izraženu u metrima kvadratnim (m²)
• ${\displaystyle {\bar {v}}}$ označava brzinu protjecanja vodene mase izraženu u metrima po sekundi (m/s)

Faktori protoka

Protok ovisi o mnogo faktora a najvažniji su vezani za samu količinu vode koja je raspoloživa na mjernom mjestu. U te faktore spadaju i:

• količina oborinskih voda u određenom vremenskom razdoblju te njihov dotok u riječni tok
• količina podzemnih voda te njihov dotok u riječni tok
• veličina slivnog područja rijeke
• veličina drenažnog područja rijeke te njegova poroznost
• neprirodne modifikacije riječnog toka kao što su brane, ustave i melioracijski sistemi (kanali)
• prirodne modifikacije terena kao što su jezera, slapovi, kaskade i nagib terena (brzaci i mirne vode)
• količina naplavnog materijala kojeg rijeka nosi sa sobom nizvodno te njegovo slijeganje i nakupljanje.

Veličina protoka najviše varira tijekom godišnjih doba i kišnih sezona u određenom području a važan čimbenik je i slivno područje rijeka jer samim time što je područje veće veća je i količina oborinskih voda koje se slijevaju u riječne tokove.

Lista rijeka po mjerenjima protoka

Rijeke koje imaju najveće protoke na svijetu:

Kontinenti po bojama Afrika Azija Europa Sjeverna Amerika Australija Južna Amerika

	Rijeka	Duljina (km)	Duljina (milja)	Slivno područje (km²)	Prosječni protok (m³/s)	Utječe u	Izvori
Južna Amerika	Amazona	6,387	3,969	6,915,000	219,000	Atlantski ocean	[4]
Afrika	Kongo	4,371	2,716	3,680,000	41,800	Atlantski ocean	[4]
Azija	Meghna	946	588	1,730,000	40,000	Bengalski zaljev	[5]
Južna Amerika	Orinoco	2,140	1,330	880,000	31,900	Atlantski ocean	[4]
Azija	Yangtze (Chang Jiang)	6,380	3,964	1,800,000	31,900	Istočno kinesko more	[4]
Južna Amerika	Paraná (Río de la Plata)	3,998	2,484	3,100,000	25,700	Atlantski ocean	[4]
Azija	Jenisej - Angara - Selenga	5,550	3,449	2,580,000	19,600	Karsko more	[4]
Azija	Brahmaputra	2,948	1,832	583,000	19,200	Bengalski zaljev	[6]
Azija	Lena	4,260	2,647	2,490,000	17,100	Laptevsko more	[4]
Južna Amerika	Madeira - Mamoré	3,239	2,013	850,000	17,000	Amazona	[7]
Sjeverna Amerika	Mississippi - Missouri	6,270	3,896	2,980,000	16,200	Meksički zaljev	[4]
Azija	Mekong	4,023	2,500	810,000	16,000	Južno kinesko more	[4]
Azija	Ganges	2,510	1,560	907,000	14,270	Bengalski zaljev	[8]
Azija	Biserna rijeka - Xi Jiang (West) (Si Kang)	2,200	1,376	437,000	13,600	Južno Kinesko more	[4]
Južna Amerika	Tocantins	2,699	1,677	1,400,000	13,598	Atlantski ocean, Amazona	[9]
Azija	Ayeyarwady	2,170	1,348	411,000	13,000	Andamansko more	[4]
Azija	Ob - Irtiš	5,410	3,449	2,990,000	12,800	Obski zaljev	[4]
Azija	Amur (Heilong)	4,368	2,714	1,855,000	11,400	Okhotsko more	[4]
Južna Amerika	Caroní	952	595	95,000	10,850	Orinoco rijeka	[nedostaje izvor]
Sjeverna Amerika	Mackenzie - Peace - Finlay	4,241	2,635	1,790,000	10,300	Beaufortsko more	[4]
Sjeverna Amerika	Saint Lawrence - Velika jezera	3,058	1,900	1,030,000	10,100	Zaljev Saint Lawrence	[4]
Afrika	Niger	4,167	2,589	2,090,000	9,570	Atlantski ocean	[4]

Primjetno je da u ovoj tablici nema nekih od najvećih svjetskih rijeka kao što su: Nil, Dunav, Volga, Ind, Rajna, ... a razlog tome je što se te rijeke nalaze u područjima gdje količina padalina na slivnom području daleko od prosječne količine padalina tropskih i subtropskih područja te područja zahvaćenih djelovanjem monsuna.