Leukociti

Leukociti (grč. λευκός, leukós - bijeli + κύτος, kýtos - stanica, šupljina) ili bijele krvne stanice su krvne stanice imunološkog sustava čija je osnovna uloga zaštita organizma od mikroorganizama (bakterija, virusa, gljivica i parazita) te stranih tijela koji prijeđu prirodne barijere kože i sluzokože. Postoji pet osnovnih vrsta leukocita koji se razlikuju prema izgledu, zastupljenosti, mjestu nastanka i funkciji.^[1]

Neobojani leukociti u uzorku urina onečišćenog gnojem

Životni vijek leukocita je u prosjeku 3 do 6 dana, a nastaju u koštanoj srži i limfnim čvorovima i prsnoj žlijezdi. Promjer im se kreće od 8 do 12 mikrometara,^[2] a njihov je broj od 4 do 9x10⁹ u litri krvi.^[3] Broj leukocita može varirati tijekom različitih fizioloških uvjeta i starenjem.

Kemijska i fizikalna svojstva

Leukociti sadrže oko 80% vode, velike količine glikogena koji služi kao izvor energije, nukleoproteida, histamin i heparin. Od fizičkih osobina najvažnije je ameboidno kretanje kojim leukociti procesom kemotaksije prelaze iz krvi u čvrsta tkiva.

Živi leukociti nemaju konkretnu nijansu citoplazme. Jezgre u nekim slučajevima osvjetljenja mikroskopom mogu imati zelenkastu nijansu zbog ogiba svjetla, a kod neutrofila su i zaista zelenkaste jer sadrže veliku količinu mijeloperoksidaze. Velike nakupine leukocita su bijele zbog disperzije svjetla, odnosno zelenkaste u slučaju neutrofilije.

Osnovne vrste leukocita. Razmazi tretirani Romanovskijevim bojanjem.

Fiksirani i obojani klasičnim postupcima iz porodice Romanovskijevih bojanja, imaju plavoljubičastu jezgru, a citoplazmatske granule ljubičaste, blijedoljubičaste ili narančasto-ružičaste boje.

Građa

Oblik leukocita se razlikuje ovisno o vrsti. U nepodraženom stanju, svi su leukociti periferne krvi okruglog oblika. Osnovna karakteristika nekih vrsta leukocita su specifične citoplazmatske granule. Ovisno o tome imaju li ili nemaju granule, dijele se na:^[4][5]

• granulocite ili polimorfonuklearne leukocite, u koje spadaju neutrofili, eozinofili i bazofili. Neutrofili sadrže granule koje se slabo boje i to neutralnim bojama. Granule eozinofila boje se kiselim bojama, a granule bazofila lužnatim bojama. Obojana zrnca sadrže niz enzima i drugih tvari s antimikrobijskim djelovanjem i imaju ulogu uništenja i razgradnje mikroorganizama koje leukocit unese u citoplazmu procesom fagocitoze.

• agranulocite ili mononuklearne leukocite koji pod optičkim mikroskopom prividno ne sadrže citoplazmatska zrnca. U ovu skupinu spadaju limfociti, monociti i makrofagi.

Vrste leukocita

vrsta	izgled Romanovski-bojane stanice pod mikroskopom	skica	prosječan postotak u krvi odraslog čovjeka	promjer [μm][6]	funkcija[3]	jezgra[3]	boja granula tretiranih Romanovskijevim bojama[3]	životni vijek[6]
neutrofil			62 %	10–12	uništavanje bakterija uništavanje gljivica	više režnjeva	blijedo ružičasta	6 sati – nekoliko dana
eozinofil			2.3 %	10–12	uništavanje makroskopskihparazita reguliranje alergijskih upalnih reakcija	dva režnja	crveno-narančasta	8–12 dana (u krvotoku 4 – 5 sati)
bazofil			0.4 %	12–15	oslobađanje histamina kod upalnih procesa	dva ili tri režnja	tamno ljubičasta	od nekoliko sati do nekoliko dana
limfocit			30 %	7–8	B limfociti: proizvodnja antitijela (imunoglobulina); sudjeluju u aktivaciji T limfocita T limfociti: CD4+ Th (T helper) limfociti: aktivacija i regulacija T i B limfocita CD8+ citotoksični T limfociti: uništavanje stanica zaraženih virusima i tumorskih stanica. γδ T limfociti: veza izmežu urođene i usvojene imune reakcije; fagocitoza regulacijski T limfocit (''T suppressor''): vraća funkcioniranje imunološkog sustava u normalno stanje nakon infekcije; sprječava autoimune bolesti NK (''Natural killer'') limfocit: uništavanje stanica zaraženih virusima i tumorskih stanica.	okrugla, decentrirana	azurofilne granule u NK-limfocitima i citotoksičnim (CD8+) T-limfocitima	godinama za stanice imunološke memorije, nekoliko tjedana za ostale limfocite.
Monocit			5.3 %	7.72–9.99[7]	migrira iz krvotoka u tkiva diferencira se u fiksne ili tkivne makrofage	bubrežasta	nema	nekoliko sati do nekoliko dana
Makrofag				oko 21 ponekad do 60–80	Nastaje aktivacijom monocita. Fagocitoza i razgradnja staničnih ostataka i različitih patogena stimuliranje limfocita i ostalih stanica imunološkog sustava koje reagiraju na patogen	promjenjivog oblika		nakon aktivacije: nekoliko dana neaktiviran: nekoliko mjeseci do nekoliko godina
Dendritička stanica					Potječe i iz limfoidne i mijeloidne linije. prezentira antigene koji aktiviraju T-limfocite			sličan makrofagu

Razvoj i životni vijek

Životni vijek leukocita je različit, ovisno kojoj vrsti pripadaju. Neki leukociti koji se razviju u koštanoj srži tamo ostaju pohranjeni dok za njima ne nastane potreba. Primjerice, granulociti nakon ulaska u krv žive još oko 5 dana. Glavna zadaća leukocita je obrana organizma od stranih, opasnih napadača (antigena), što su prvenstveno mikroorganizmi.

Granulociti se stvaraju u jetri fetusa, a kod djece i zdravih osoba u koštanoj srži. Limfociti se stvaraju uglavnom u slezeni i limfnim čvorovima, a monociti u koštanoj srži.