Limonit

Limonit (prema grč. λεıμών: vlažna, travnata površina, jer limonit nerijetko leži na površini zemlje) je raširena željezna ruda, sastoji se u prvom redu od minerala getita (α-FeOOH), zatim hidrοhematita (Fe₂O₃ · xH₂O) i lepidokrokita (γ-FeOOH). Svi ti minerali nastaju u egzogenim uvjetima (zbog vanjskih razloga ili uvjeta), i to oksidacijskim raspadanjem primarnih minerala poput pirita, siderita, magnetita, željezovitih silikata. Iz koloidnih otopina istaloženi gel prelazi starenjem ili blagom metamorfozom, potpuno ili djelomično, u spomenute mineralne faze. Poznate su i pseudomorfoze (izmjena jednoga minerala u drugi) po piritu i sideritu.

Limonit
Limonit
Općenito
Kategorija	Amorfni mineral
Kemijska formula	FeO(OH)·nH2O
Identifikacija
Boja	crvenkaste, smeđe ili žute boje
Kalavost	nejasna
Mohsova tvrdoća	4 – 5,5
Sjaj	zemljana
Ogreb	žutosmeđi
Gustoća	2,7 – 4,3 g/cm3
Točka tališta	iznad 1 250 °C
Prozirnost	neproziran
Reference	[1][2][3]

Prema sastavu i količini vode limonit može biti crvenkaste, smeđe ili žute boje; čvrst je, rahao i zemljast. Zemljasti limonit žute boje zove se oker; od davnine se primjenjuje u fresko-slikarstvu, a i danas služi kao pigment u proizvodnji boja. Smeđa i žuta boja tla i smeđe prevlake minerala i stijena potječu od limonita. Najčešće se nalazi u željeznim sedimentnim orudnjenjima i mjestimično stvara velika ležišta i vrlo je važna ruda za dobivanje željeza. U Hrvatskoj ga ima ponešto na Kordunu i Banovini.^[4]