Mooreov automat

U teoriji izračunljivosti, Mooreov automat (ili Mooreov stroj) je konačni automat u kojem je izlazna funkcija pridružena isključivo trenutnom stanju stroja, i ne ovisi o ulazu. Dijagram stanja za Mooreov automat uključuje izlazni znak (simbol) za svako stanje. Usporedi s Mealyevim automatom, u kojem je pak funkcija izlaza pridružena i stanju i ulaznom znaku, te na taj način preslikava prijelaze stroja na izlaz.

Ime Mooreov automat vuče korijen od svoga promicatelja: Edwarda F. Moorea, jednog od pionira konačnih automata, koji ih je prvi opisao u radu Gedanken-experiments on Sequential Machines, pp 129 – 153, Automata Studies, Annals of Mathematical Studies, no. 34, Princeton University Press, Princeton, N. J., 1956.

Formalna definicija

Mooreov automat se može definirati kao uređena šestorka: { S, S₀, Σ, Λ, T, G } koju čine

• konačan skup stanja ( S )
• početno (ili inicijalno) stanje S₀ koje je element skupa (S)
• konačan skup ulaznih znakova (ulazna abeceda) ( Σ )
• konačan skup izlaznih znakova (izlazna abeceda) ( Λ )
• funkcija prijelaza (T : S × Σ → S) koja preslikava trenutno stanje i ulazni znak u sljedeće stanje
• izlazna funkcija (G : S → Λ) koja preslikava svako stanje u znak izlazne abecede

Broj stanja u Mooreovom automatu će biti veći ili jednak broju stanja istovjetnog Mealyevog automata