Morski psi

From Wikipedia, the free encyclopedia

Morski psi
Remove ads
»Morski pas« preusmjerava ovamo. Za druga značenja, pogledajte Morski pas (razdvojba).

Morski psi (lat. Selachii, Selachimorpha), nadred kralježnjaka iz razreda hrskavičnjaka. Pripadaju i u grupu Elasmobranchii, to jest riba čiji škržni otvori su u obliku proreza te, zajedno s ražama, drhtuljama, listovima i sličnim životinjama čine podrazred Elasmobranchii.

Kratke činjenice Sistematika, Carstvo: ...
Thumb
Usporedba veličine velike bijele psine (6 m), kitopsine (12 m), megalodona (16-20 m) i čovjeka

Morski psi su mesožderi, a hrane se svime što je u blizini. Plivaju brzo, ali, za razliku od većine riba, nemaju riblji mjehur, pa moraju stalno plivati. Karnivorski morski psi uglavnom ne napadaju zubima, no većina morskih pasa tijekom života izgubi mnogo zubiju; neki morski psi tijekom života izgube 30.000 zubiju.

Veliki su od dvadesetak centimetara (pas pigmej) pa do 18 metara (gorostasna psina), iako postoje i nepotvrđeni izvještaji o gorostasnim psinama dugim čak 21 metar. Razmnožavaju se na tri načina: leženjem jaja (oviparnost), koćenjem živih mladunaca (viviparnost) ili na način da se mladi morski psi razvijaju iz jaja, ali u tijelu majke, tako da se kote razvijeni (ovoviviparnost). Na ovoviparni način također se kote neke raže.[1] Velike bijele psine plivaju u umjerenim morima gdje je temperatura između 12 i 30 °C. Na godinu pojedu i do 11 tona hrane.[2]

Remove ads

Podjela morskih pasa

  1. Superordo Galeomorphi
  2. Superordo Squalomorphi
Remove ads

Izvori

Vanjske poveznice

Loading related searches...

Wikiwand - on

Seamless Wikipedia browsing. On steroids.

Remove ads