From Wikipedia, the free encyclopedia
Nominativ (lat. nominare = imenovati) padež je koji u mnogim jezicima, uključujući hrvatski, označava vršitelja radnje, nositelja zbivanja, stanja ili osobine, nasuprot drugim padežima. Nominativ se često naziva i "prvi" padež. Pojmovi se u rječnicima nalaze redovno u nominativu.
U hrvatskom nominativ odgovara na pitanje tko? ili što? Nominativ je, uz vokativ, samostalan padež. On je najčešće subjekt ili dio imenskog predikata u rečenici.
Nominativ i njegova služba:
Sibilarizacija | |
Jednina | Množina |
vuk | vuci (vukovi) |
dječak | dječaci |
prilog | prilozi |
Sibilarizacija je glasovna promjena u kojoj se suglasnici k, g i h zamjenjuju suglasnicima c, z i s.
Neke imenice u nominativu množine muškog roda imaju dugu množinu (nastavci su -ovi, -evi: vuk – vukovi, duh – duhovi), a neki imaju kratku (-i: duh – dusi, vuk – vuci), a neki i dugu i kratku što znači da mogu biti duhovi i dusi, vukovi i vuci.
Umetkom -ov produžuje se osnova množine jednosložnih imenica, a umetkom -ev ako imenica završava glasom č, ć, š, ž, dž, đ, j, lj ili nj.
Nepostojeće a | |
Jednina | Množina |
pas | psi |
pisac | pisci |
ljenivac | ljenivci |
borac | borci |
Nepostojeće a je a koje postoji samo u nekim oblicima iste riječi, npr. pas – psi, pisac – pisci.
Seamless Wikipedia browsing. On steroids.