Novopazarski sandžak pod Austro-Ugarskom

Novopazarski sandžak (nje. Sandschak Novibazar) je po uvjetima Berlinskog mira bio ostavljen Austro-Ugarskoj da ga može zaposjesti. Nominalno je bio pod osmanskom vlašću, a pod austro-ugarskom vojnom okupacijom.^[1]

Novopazarski sandžak 1878. godine.

Bosna i Hercegovina i Novopazarski sandžak, 1904.

Austro-Ugarska je podupirala odvajanje Novopazarskog sandžaka od Osmanskog Carstva, ili barem njegovu autonomiju unutar njega. Razlog je bio spriječiti ujedinjenje Kraljevine Srbije i Kneževine Crne Gore, koji je priječio austro-ugarski cilj, daljnje širenje prema jugoistoku ka Balkanu. Zbog ovih je razloga u austro-ugarskim planovima Novopazarski sandžak bio tretiran kao dio Bosne i Hercegovine. Muslimansko stanovništvo ovog kraja odigralo je važnu ulogu dajući Austro-Ugarskoj izliku zaštite muslimanske zajednice od pravoslavnih Srba.^[2] Osmansko je Carstvo bilo onemoćalo zbog velikog duga, zbog kojeg je 1881. uspostavljena uprava osmanskog javnog duga.^[3] Nakon raspleta Velike istočne krize, Berlinskog kongresa 13. srpnja 1878., Austro-Ugarska je 29. srpnja 1878. Austro-Ugarska zaposjela Bosnu i Hercegovinu i nakon dugih borba uspostavila upravu, a također i vojno i trgovinski zaposjela Novopazarski sandžak kojem je ostavila tursku civilnu upravu, sukladno ovlaštenjima članka 25. iz Berlinskog mira. Zaposjeli su Priboj, Prijepolje i Bjelopolje. Zaposjednuto područje Novopazarskog sandžaka prostiralo se na 8382 km².^[1]

Ipak, poslije ga je Austro-Ugarska napustila i nije ga pripojila.