Panonska nizina

Panonska nizina je ravnica u središnjoj Europi. Nalazi se između Dinarida, Alpa i Karpata. Kroz nju prolazi rijeka Dunav.

Panonska nizina

Položaj

Panonska nizina obuhvaća područja sljedećih država:

• Bosna i Hercegovina
• Češka
• Hrvatska
• Mađarska
• Rumunjska
• Slovačka
• Slovenija
• Srbija
• Ukrajina

Otočne planine

Farma u Mađarskoj u Panonskoj nizini

Medvednica je hrvatska planina poznata po skijalištu Sljeme. Spada u antipanonate.

Otočne planine predstavljaju ostatke spuštenog dijela stare mase, t.j. unutarnjih Dinarida. Protežu se od zapada prema istoku. Izgrađene su od stijena različite starosti: paleozojskih škriljevaca, mezozojskog vapnenca itd.

Aluvijalne ravnice

Aluvijalne ravni Dunava, Tise, Morave i Save su karakteristične za Panonski bazen. To su najniži i najmlađi oblici reljefa ove regije. Sastoje se od riječnih nanosa: gline, pijeska i lesa. Obrasle su ritskim šumama i trskom. Zbog čestog plavljenja u aluvijalnim ravnima sprovode se procesi melioracije.

Praporne visoravni

Praporne visoravni su eolski elementi reljefa na dnu Panonskog bazena. Nastale su tijekom pleistocena prijenosnom snagom vjetra.

Pješčare

Pješčare su, kao i praporne visoravni, eolski elementi reljefa. Javljaju se u Panonskom bazenu. Nastale su radom vjetrova u pleistocenu. U njima se javlja nedostatak vode. Javljaju se pješčane dine, a pijesak je nekada bio pokretan - "živi pijesak", a sada je umiren šumskom i travnom vegetacijom.

Antipanonati

To je naziv za planine usred Panonske nizine. Među antipanonate spadaju Medvednica i Ivanščica.