Ranko Matasović

Ranko Matasović (Zagreb, 14. svibnja 1968.) hrvatski je jezikoslovac, indoeuropeist i keltist.

Ranko Matasović
Rođenje	14. svibnja 1968. Zagreb
Narodnost	Hrvat
Polje	jezikoslovlje
Institucija	Filozofski fakultet u Zagrebu
Portal o životopisima

Životopis

Mladost i obrazovanje

Osnovnu školu i matematičku gimnaziju (MIOC) završio je u Zagrebu.^[1] Na Filozofskome fakultetu Sveučilišta u Zagrebu studirao je opću lingvistiku i filozofiju. Magistrirao je 1992., a doktorirao 1995. s tezom o rekonstrukciji teksta u indoeuropeistici kod Radoslava Katičića (A Theory of Textual Reconstruction in Indo-European Linguistics).

Znanstveni rad

Stručno se usavršavao na sveučilištima u Beču (1993.) i Oxfordu (1995.). Bio je stipendist Fulbrightove zaklade za postdoktorski studij na Sveučilištu Wisconsin–Madison za 1997./1998. godinu, a koristio je i stipendiju zaklade Alexander von Humboldt za 2002./2003. na Sveučilištu u Bonnu.

Predstojnik je Katedre za poredbenu indoeuropsku lingvistiku na Odsjeku za lingvistiku Filozofskoga fakulteta u Zagrebu, gdje kao redoviti profesor predaje kolegije iz poredbene gramatike indoeuropskih jezika, keltistike i jezične tipologije.

Bavi se pitanjima poredbene gramatike indoeuropskih jezika (osobito keltskih i baltoslavenskih), jezičnom tipologijom i sintaksom, te latinskom, keltskom i hetitskom filologijom. Sudjeluje u projektu izrade indoeuropskoga etimološkoga rječnika Sveučilišta u Leidenu.^[2]

Dobitnik je nagrade HAZU za 2002. za trajan doprinos znanosti na području filologije. Član je Europske akademije znanosti od 2022. godine. Godine 2007. postao je član suradnik HAZU-a, a od 2012. redovitim je članom.^[3]

Privatni život

Nećak je kroatista Dalibora Brozovića i povjesničarke Nevenke Košutić Brozović i bratić Dunje Brozović-Rončević. Oženjen je i ima tri sina.

Djela

Najznačajnija Matasovićeva djela jesu:^[4]

• Harfa sa sjevera. Iz irske književnosti (Antibarbarus, Zagreb, 1995.) ISBN 953-6160-25-0
• Teorija rekonstrukcije teksta u indoeuropskoj lingvistici (A Theory of Textual Reconstruction in Indo-European Linguistics, Frankfurt a/M & New York, 1996.) ISBN 363-149-751-2
• Kratka poredbenopovijesna gramatika latinskoga jezika (Matica hrvatska, Zagreb, 1997.) ISBN 953-150-105-X
• Kultura i književnost Hetita (Matica hrvatska, Zagreb, 2000.) ISBN 954-150-548-9 nevaljani ISBN
• Uvod u poredbenu lingvistiku (Matica hrvatska, Zagreb, 2001.) ISBN 953-150-612-4
• Kamen kraljeva: srednjovjekovne irske sage (Ex Libris, Zagreb, 2004.) ISBN 953-6310-35-X
• Rod u indoeuropskome (Gender in Indo-European, Universitätsverlag Winter, Heidelberg, 2004.) ISBN 382-531-666-1
• Jezična raznolikost svijeta (Algoritam, Zagreb 2005.) ISBN 953-220-355-9
• Poredbeno povijesna gramatika hrvatskoga jezika (Matica hrvatska, Zagreb, 2008.) ISBN 978-953-150-840-7^[5]
• Etimološki rječnik prakeltskoga (Etymological Dictionary of Proto-Celtic, Brill, Leiden i Boston, 2009.) ISBN 978-90-04-17336-1
• Slavenska imenska tvorba riječi (Slavic Nominal Word-Formation. Proto-Indo-European Origins and Historical Development, Universitätsverlag Winter, Heidelberg, 2014.) ISBN 978-3-8253-6335-2

• Arealna tipologija sustava sročnosti (An Areal Typology of Agreement Systems, Cambridge University Press, Cambridge, 2018.) ISBN 9781108420976

• Neprobuđeni. Roman (Ibis grafika, Zagreb, 2022.) ISBN 978-953-363-099-1

Objavio je i dvjestotinjak znanstvenih radova u Hrvatskoj i u inozemstvu, te brojne prijevode sa staroirskoga, srednjovelškoga, hetitskoga, engleskoga, ruskoga, kabardinskoga i drugih jezika.

Nagrade

• 2002.: Nagrada HAZU, za trajan doprinos znanosti na području filologije
• 2019.: Nagrada "Bulcsú László"^[6]