Sergio Laušić Glasinović

Sergio Lausic Glasinovic (Magallanes, 30. listopada 1942.^[1]) je čilski povjesničar^[2] i esejist hrvatskog podrijetla.

Rodio se je u Punta Arenasu (staro ime za grad je Magallanes). Sin je Antonija Laušića Parčine iz Kreševa kod Omiša i Jerke Glasinović Šimunović iz Obršja. Stariji je brat Cedomila Lucasa Laušića Glasinovića.^[3][4]

Studirao je na Universidad de Chile u Santiagu gdje je stekao naslov profesora. Radio je u prosvjeti u Santiagu i u rodnom Punta Arenasu. Predavao je na Državnom tehničkom sveučilištu na odjelu društvenih i povijesnih znanosti.

Bio je zatvoren u zloglasnom Pinochetovom zatvoru na otoku Dawsonu.^[5]

Stručno se je usavršavao u Čileu i inozemstvu. Poslijediplomski i doktorski studij je pohađao u Hrvatskoj (povijest, sveučilište u Zadru,^[1] na muzeološkoj obradi hrvatskih iseljenika u Patagoniji^[6]) i Španjolskoj (povijest i zemljopis, sveučilište u Huelvi^[1]), područja povijesne i zemljopisne znanosti te muzeologija. Nakon toga vratio se je u Čile, gdje radi na Sveučilištu u Magallanesu. Piše eseje, knjige, snima uradke iz teme etnografije i regionalne povijesti, a piše i o Indijancima ()Kaweshkar, Aonikenk, Chono, Selk'nam, Haush, Yámana).^[7] Voditelj je i autor emisije "Historia Nuestra" na Radio Polaru.^[8] Ravnateljem je Instituta za regionalna istraživanja u Magellanesu.^[1]

Od 1998. je povijesnim savjetnikom i muzeologom u regionalnom salezijanskom muzeju Maggiorinu Borgatellu^[9]

Djela[10][11]

• Emigrantes Sud Eslavos en el Cono Sur de Chile, 1976.
• Vida cultural e institucional desarrollada por los Yugoslavos en la Region de Magallanes, 19??
• La Antarctica, continente de la esperanza, 1990.
• Los kaweshkar, primeros navegantes del estrecho”. Impactos, Punta Arenas, vols. 15 al 19., 1990.^[12]
• Los aonikenk, cazadores de la estepa”. Impactos, Punta Arenas, vol. 20, 22 y 23., 1991.^[12]
• Los chonos, un mundo desconocido”. Impactos, Punta Arenas, vols. 24 y 25., 1991.^[12]
• Catálogo del Museo Regional Salesiano "Maggiorino Borgatello": colecciones etnográficas, antropológicas y arqueológicas de las etnias Aonikenk, Selk'nam, Kaweshkar, Yámana, 1992.
• Pinturas rupestres en la Patagonia Chilena, 1993.
• Gentes de la Patagonia. Bandas aborígenes patagónicas y fueguinas: chonos, kaweshkar, aonikenk, selk’nam, haush, yámanas. Punta Arenas: Museo Regional Salesiano “Maggiorino Borgatello, 1993.^[12]
• Rostros, mitos y figuras de las etnias patagónicas australes. Punta Arenas: Horizonte., 1994.^[12][13]
• Migraciones del archipiélago de la isla grande de Chiloé hacia la Patagonia (Chile - Argentina) y participación en el sindicalismo obrero, Rev. Hist./Concepción, 7/1997., str. 203-214.^[14][15]
• Territorio de Magallanes: claroscuros de su historia, 2004.
• Gentes de la Patagonia : bandas aborígenes patagónicas y fueguinas : chonos, kaweshkar, aonikenk, selk'nam, haush, yámanas
• La misión como manifestación histórica y literaria en la Patagonia (suautor: Mábel Arratia Fuentes), 2004.
• Ideas Fuerza para una discusión sobre políticas de Estado hacia la Región de Magallanes y Antártica Chilena, Centro de Estudios Regionales. Universidad de Magallanes, (suautor:Daniel Oyarzo )^[16]
• Aferrándose a la vida: Testimonios de los últimos individuos de los pueblos yamanas y fueguinas^[17]
• Shackleton en Punta Arenas y otras expediciones. Vicisitudes y acontecimientos, predavanje^[18]

Njegov je članak objavljen u zborniku Hrvatska - Latinska Amerika danas (Croacia-America Latina hoy) iz 1995. godine.

Sudionik je zasjedanja i radionica međunarodnog projekta IARP (International Antarctic Research Project) studenoga 1993. godine.^[19]

Piše o hrvatskom iseljeništvu u Južnoj Americi, migracijama u Južnu Ameriku,^[20] s naglaskom na Patagoniju te istražuje povijest Antarktika.^[1] Vodio je stranice patagoniahistoria.cl.^[21]

Tajnik Hrvatskoga doma od 1990. do 1992. godine. Urednik je emisije za hrvatske iseljenike Dalmacia en el Corazón.^[22]