Stanični ciklus

Stanični ciklus ili ciklus stanične diobe je niz događaja u stanici koji vode do diobe odnosno udvostručenja (replikacije) čime nastaju dvije stanice kćeri. Kod organizama koji nemaju jezgru (prokariota), stanični se ciklus odvija procesom binarne diobe. U stanicama koje imaju jezgru (eukariotima), stanični ciklus se sastoji od interfaze (I) i mitozne faze (M).^[2] Nakon što se završi dioba jezgre, slijedi dioba cijele stanice, citokineza.^[2] Staničnu diobu čine mitoza i citokineza.^[3] Interfaza se sastoji od tri podfaze, G1, S i G2 (eng. G = gap).^[2][3] Za vrijeme interfaze stanica raste, nakuplja hranjive tvari koje su joj potrebne za staničnu diobu i udvostručenje DNK. Mitoza se sastoji od pet podfaza: profaze, prometafaze, metafaze, anafaze i telofaze,^[2][3] a kod biljnih stanica profazi prethodi još jedna faza, preprofaza. U mitoznoj fazi stanica se dijeli u dvije zasebne stanice kćeri. U završnoj fazi nova stanica potpuno se podijelila. Ciklus dijeljenja stanice životni je proces u kojem se jednostanično oplođeno jajašce razvije u zreli organizam. Istim procesom raste kosa, koža, krvne stanice i obnavljaju se neki organi.

Shematski prikaz staničnog ciklusa. Vanjski prsten: I = interfaza, M = mitoza; unutarnji prsten: M = mitoza, G₁ = G1, G₂ = G 2, S = sinteza; izvan prstena: G₀ = G0/mirovanje.^[1]

Stanice luka (Allium) u različitim fazama staničnog ciklusa. Rast organizma se pažljivo kontrolira reguliranjem staničnog ciklusa.