Drhtulje

red riba From Wikipedia, the free encyclopedia

Drhtulje
Remove ads

Drhtulje ili munjevite raže (lat. Torpediniformes) red su riba u infrarazredu poligača (Batoidea), plosnatih hrskavičnjača s uvećanim prsnim perajama. Poznate su po sposobnosti stvaranja električnog izboja u rasponu 8 – 220 volti, ovisno o vrsti. Taj izboj koriste za ošamućivanje plijena i obranu od predatora.[1] Ukupno je poznato 69 vrsta raspoređenih po 5 porodica.[2]

Kratke činjenice Drhutlje, Sistematika ...
Thumb
Položaj električnih organa kod drhtulja

Najpoznatije su vrste porodice Torpedo, prema kojima je nazvano podmorsko oružje torpedo. Naziv potječe iz latinskog torpere („utrnuti, zaustaviti se”) zbog načina obrane koji ribe u ovome redu upotrebljavaju.

Remove ads

Opis

Drhtulje imaju zaobljen prsni disk s dvije umjereno velike zaobljeno uglate (no ne i šiljaste) leđne peraje koje su u nekim vrstama porodice Narcinidae dodatno smanjene. Rep im je mišićav i čvrst s razvijenom repnom perajom. Tijelo im je debelo i mlohavo, a koža meka i labava bez plakoidnih ljusaka ili bodlji. Električni organ smješten im je pri korijenu prsnih peraja. Njuška im je široka; kod porodice Narcinidae velika, ali manja kod drugih. Usta, nosnice i pet pari škržnih ureza nalaze se ispod prsnog diska.[1][3]

Obitavaju u okolinama od plićaka do barem 1000m dubine. Spore su i kreću se pomicanjem repa, za razliku od drugih raža koje koriste prsne peraje. Hrane se beskralježnjacima i manjim ribama. Vrebaju zakopane u pijesak ili drugi supstrat te love koristeći električni izboj kako bi ošamutile i uhvatile plijen.

Remove ads

Bioelektricitet

Drhtulje imaju organ specijaliziran za proizvodnju elektriciteta. Mnoge vrste raža i volina imaju električne organe u repu, no u drhtulja on se nalazi s obje strane glave, a struja im prolazi od donje do gornje površine tijela. Živci koji organima šalju signale granaju se, a zatim spajaju za donji dio svake pločice u baterijama.[1] Pločice se sastoje od šesterokutnih stupića složenih u saćastu strukturu. Svaki stupić sadrži između 500 i 1000 pločica modificiranog poprečno-prugastog mišićnog vlakna koje se adaptiralo iz škržnih mišića.[1][4][5] Kod morskih drhtulja, baterije su spojene paralelno, a kod slatkovodnih serijski. Serijski spoj slatkovodnim drhtuljama omogućava ostvarenje većeg napona, što im je potrebno zbog niže električne vodljivosti neslane vode.[6] Najveći napon ostvaruje drhtulja mrkulja (Torpedo nobiliana) s 220 volti.[7]

Remove ads

Podjela

Poznato je za 69 vrsta, a dijele se u pet porodica i 16 rodova. Potporodicu Narkidae neki smatraju potporodicom imena Narkinae. Vrste porodice Torpedinidae hrane se većim plijenom koji gutaju cijelog, a Narcinidae manjim plijenom na ili u supstratu. Obje porodice koriste elektricitet za obranu od napada, ali nije poznato koriste li ga i Narcinidae u lovu.[8]

  • Hypnidae Gill, 1862
    • Hypnos Duméril, 1852
  • Narcinidae Gill, 1862
    • Benthobatis Alcock, 1898
    • Diplobatis Bigelow & Schroeder, 1948
    • Discopyge Heckel, 1846
    • Narcine Henle, 1834
    • Narcinops Whitley, 1940
  • Narkidae Fowler, 1934
    • Crassinarke Takagi, 1951
    • Electrolux Compagno & Heemstra, 2007
    • Heteronarce Regan, 1921
    • Narke Kaup, 1826
    • Temera Gray, 1831
    • Typhlonarke Waite, 1909
  • Platyrhinidae Jordan, 1923
    • Platyrhina Müller & Henle, 1838
    • Platyrhinoidis Garman, 1881
  • Torpedinidae Henle, 1834
    • Subfamilia Torpedininae
      • Tetronarce Gill, 1862
      • Torpedo Duméril, 1806

Izvori

Vanjske poveznice

Vanjske poveznice

Loading related searches...

Wikiwand - on

Seamless Wikipedia browsing. On steroids.

Remove ads