Vaskularne biljke

From Wikipedia, the free encyclopedia

Vaskularne biljke
Remove ads

Vaskularne biljke (traheofiti; lat. Tracheophyta), biljna divizija u infracarstvu Streptophyta. Unutar carstva Plantae, vaskularne biljke predstavljaju značajan odjel koji uključuje preko 90% svih biljnih vrsta. Klasificiraju se u dvije velike skupine: biljke sjemenjače (Spermatophyta), koje proizvode sjeme, i biljke bez sjemenki (papratnjače ili Pteridophyta), poput paprati i likopoda koje se razmnožavaju putem spora. Ova raznolika skupina prikazuje nevjerojatan niz oblika, struktura i prilagodbi koje su im omogućile da napreduju u različitim staništima diljem svijeta.[1][2].

Kratke činjenice Sistematika, Carstvo: ...
Remove ads

Etimologija

Izraz Tracheophyta dolazi od grčkih riječi "trachea", što znači "cijev", i "phyta", što znači "biljka". Ovo ime odražava definirajuću karakteristiku vaskularnih biljaka: njihove cjevaste strukture koje olakšavaju transport esencijalnih tvari, slično načinu na koji krvne žile rade na cirkulaciji krvi. [1]

Fizičke karakteristike

Vaskularne biljke se razlikuju po razvoju vaskularnih tkiva, i to:

Ove specijalizirane stanice omogućuju vaskularnim biljkama da narastu više i prežive u različitim okruženjima, za razliku od nevaskularnih biljaka koje su općenito manje. Osim vaskularnih tkiva, mnoge vaskularne biljke posjeduju korijenje, stabljike i lišće, što ih razlikuje od njihovih nevaskularnih rođaka.[1]

Remove ads

Prepoznatljive osobine

Prepoznavanje vaskularnih biljaka često uključuje prepoznavanje nekoliko ključnih obilježja:

  • Strukture grananja: Mnoge vaskularne biljke posjeduju složene obrasce grananja koji pomažu u maksimalnom hvatanju sunčeve svjetlosti za fotosintezu.
  • Morfologija lišća: Listovi mogu jako varirati, od širokih i ravnih do igličastih, ovisno o vrsti i staništu.
  • Korijenski sustav: Korijenje može biti plitko ili duboko, prilagođeno učinkovitom skupljanju vode i hranjivih tvari iz tla.
  • Oblici rasta: Vaskularne biljke mogu varirati od zeljastih oblika (nedrvenastih) poput divljeg cvijeća do drvenastih oblika poput hrastova i borova.[1]

Ekološki značaj

Ekološka uloga vaskularnih biljaka je neizostavna. Oni doprinose:

  • Proizvodnja kisika: putem fotosinteze, vaskularne biljke proizvode kisik koji je vitalan za sav aerobni život.
  • Opskrba hranom: oni su temelj hranidbenih mreža, služeći kao primarni proizvođači za biljojede, koji zauzvrat podržavaju mesojede.
  • Formiranje tla: Biljke doprinose zdravlju tla dodavanjem organske tvari i sprječavanjem erozije pomoću svojih korijenskih sustava.
  • Odvajanje ugljika: apsorbiraju ugljični dioksid iz atmosfere, pomažući u ublažavanju klimatskih promjena.[1]
Remove ads

Opis

Vaskularna biljka, također nazvana traheofit, je bilo koja od nekih 260 000 vrsta biljaka s vaskularnim sustavom, uključujući svu vidljivu floru Zemlje danas. Vaskularne biljke imaju neke prilagodbe koje im pomažu da prežive. Prekrivene su voštanim slojem, odnosno kutikulom koja zadržava vodu. Također imaju stomate ili pore koje im pomažu u usisavanju i ispuštanju plinova poput ugljičnog dioksida i kisika. Žilni sustav biljaka sastoji se od ksilema, koji se uglavnom bavi provođenjem vode i otopljenih minerala, i floema, koji uglavnom funkcionira u provođenju hrane, poput šećera. Njihovo korijenje uzima vodu i hranjive tvari iz tla i učvršćuje ih za tlo. Stabljike prenose vodu i hranjive tvari do lišća biljke, a lišće hvata sunčevu svjetlost potrebnu biljci za fotosintezu.[3]

Thumb
Japonolirion osense, Petrosaviales, Liliopsida
Thumb
Cyclanthus bipartitus, Pandanales, Liliopsida
Remove ads

Razredi i redovi

Remove ads

Odjeljak Pteridophyta – papratnjače

Remove ads

Odjeljak Spermatophyta – sjemenjače

Gymnospermae – golosjemenjače

Angiospermae – kritosjemenjače

Remove ads

Izvori

Vanjske poveznice

Loading related searches...

Wikiwand - on

Seamless Wikipedia browsing. On steroids.

Remove ads