Veliko Očijevo

Veliko Očijevo je naseljeno mjesto u gradu Bihaću, Federacija Bosne i Hercegovine, BiH.^[1]

Veliko Očijevo
Entitet	Federacija BiH
Županija	Hercegbosanska
Općina/Grad	Bihać
Koordinate	44.5°N 16.2°E / 44.5; 16.2
Stanovništvo
– naselje (2013.)	19
Veliko Očijevo Veliko Očijevo na zemljovidu BiH
v r u

Zemljopis

Njegov prirodno-geografski položaj više opredjeljuju pripadnost drvarskom području. Veliko Očijevo se nalazi s desne strane Unca koji je južna granica. Na jednom mjestu Unac pravi malo proširenje i taj dio ima župski karakter (Luke). Svi ostali položaji su visinski, neki i planinski. Prema zapadu je Malo Očijevo, prema sjeveru i istoku su kose Osječenice. Selo je jako krševito s vrlo plitkim slojem plodne zemlje.^[2]

Povijest

Povijest Velikog Očijeva se ne razlikuje od povijesti Malog Očijeva. Oba Očijeva, kao jedno područje, spominju se u dokumentima kaptola u Kninu iz 14. i 15. stoljeća, koji je morao u nekoliko navrata intervenirati u sukobima oko prava na Očijevo između obitelji Mišljenović i ostalih obitelji plemena Kolunić.

U srednjem vijeku područje Očijeva bilo je u sastavu hrvatske župe Pset koju je držalo pleme Kolunić. Dana 28. listopada 1420. pišu oba hrvatska banovca, po imenu Martinus Suke i Ivan od Bilog sela (de Albafalva) kaptolu kninskom pismo u kome traže da se riješi spor između obitelji Mišljenovića i ostalih obitelji plemena Kolunić u pogledu posjeda Očijevo (Ochigovo). Kad je nakon svoga izbora kralj Matija Korvin, dne 3. siječnja 1459. boravio u Segedinu, podijelio je i potvrdio (nove nostre donationis titulo) Andriji, sinu Stjepana Mišljenovića iz Kolunića, a po njemu i braći njegovoj Miketi, Blažu i Tomi iznova ne samo Očijevo, nego i posjedovne čestice njihove u posjedovanjima Kolunić i Hranolupi, koja se sva prostiru u kraljevini Hrvatskoj i županiji Psetu (possessionem Ochygo vocatam ас portiones possessionarias in possessionibus Kolunych prediera ас Hranolupi nuncupatis, omnino in regno nostro Croatie et comitatu de Pezed existentem habitas).^[3]

U drugom svjetskom ratu u Velikom Očijevu 20. listopada 1941. ubijen je od strane četničkih elemenata u partizanskom pokretu Marko Orešković.

Do potpisivanja Daytonskog mirovnog sporazuma bilo je u sastavu općine Drvar.

Stanovništvo

1991.

Nacionalni sastav stanovništva 1991. godine, bio je sljedeći^[4]:

ukupno: 72

• Srbi - 70
• Jugoslaveni - 1
• ostali, neopredijeljeni i nepoznato - 1

2013.

Nacionalni sastav stanovništva 2013. godine, bio je sljedeći^[1]:

ukupno: 19

• Srbi - 19