Zima

Zima je najhladnije godišnje doba, zamjetno u umjerenim i polarnim klimama. Dolazi nakon jeseni i traje do proljeća. Uzrok joj je poprilično stalan nagib Zemljine rotacijske osi prema zvijezdama, čime se tijekom godine mijenja izloženost Suncu Zemljinih polutaka. Zima nastupa kada je polutka okrenuta od Sunca i kada su noći najduže. Različite kulture uzimaju različite datume kao početak zime, a neke je temelje na vremenskim uvjetima. Kada je zima na sjevernoj hemisferi, ljeto je na južnoj hemisferi i obrnuto. Zima obično donosi oborine koje su, ovisno o lokalnoj klimi, u prosjeku češća kiša ili snijeg.

Krajolik sa snijegom, tipičan za neka područja Zemlje zimi

Dva položaja Zemlje na putanji oko Sunca i pripadni nagibi Zemljine rotacijske osi prema ravnini te putanje. Nagib je gotovo nepromjenjiv oprema udaljenim zvijezdama.1. Sunce 2. Zemlja 3. Ekvator 4. Zima 5. Ljeto

Za zimskog solsticija, na sjevernoj polutki oko 21. prosinca, kada je Sunčeva elevacija u odnosu na sjeverni pol na svojoj najnegativnijoj vrijednosti, Sunce je najniže ispod horizonta. Taj dan ima najdužu noć. Najraniji datumi zalaska i najkasnijeg izlaska sunca izvan polarnih područja razlikuju se od datuma zimskog solsticija i ovise o geografskoj širini. Razlikuju se zbog varijacije solarnog dana tijekom godine uzrokovane Zemljinom eliptičnom orbitom.

Kako zima nastaje

Pogled s Kalnika zimi

Zemlja se dnevno jednom zavrti oko osi koja je nagnuta za 23°27' (23 stupnja i 27 minuta) u odnosu na ravninu kruženja oko Sunca, ali se malo mijenja u odnosu na udaljene zvijezde, s periodom precesije od 25 800 godina. Zima nastupa kad je određena polutka (sjeverna ili južna) najmanje izložena Sunčevim zrakama, neovisno o odaljenosti od Sunca, koja se tijekom godine mijenja za oko 3 %. Tijekom zime na sjevernoj polutki Zemlja je najbliže Suncu; perihel je trenutačno u siječnju.^[1]

Fizikalno, Sunčeve zrake zimi padaju pod većim kutom prema okomici na površinu, čime se konstantna energija iz određenog prostornog kuta s ishodištem u Suncu dijeli na veću površinu. Zajedno s većim putem kroz atmosferu koji Sunčevo zračenje prolazi i kraćom duljinom dana daje kao rezultat manje primljene topline po jedinici površine i nižu temperaturu, tj. zimu.

Efekt zbog eliptične putanje Zemlje i udaljenosti Zemlje od Sunca je zanemariv u odnosu na efekt od spomenute promjene kuta pada zraka Sunca.

Zimski sportovi

Daskanje na snijegu jedan je od popularnijih zimskih sportova

Zimski sportovi prakticiraju se u zimskim uvjetima: na niskoj temperaturi, te uz prisutnost snijega ili leda.

Povezani članci

• Popis zimskih sportova.

Vanjske poveznice