Grenad (Espay)
From Wikipedia, the free encyclopedia
Grenad (an panyòlː Granada), se yon vil panyòl, kapital pwovens Grenad nan sidès Andalouzi. Li pwolonje sou plizyè ti mòn nan pye Sierra Nevada, nan konflyans twa (3) rivyè, Beiro, Darro ak Genil.
drapo |
anblèm |
majistra | Marifrán Carazo (en) |
popilasyon | 230 595 ab. |
popilasyon dat |
sitwèb | www.granada.org |
Vil Grenad te fòme pa plizyè kilti e li te jwe yon wòl enpòtan nan plizyè peryòd nan listwa. Soti nan Antikite, vil la konnen kilti Iberyèn, epi Katajinwa yo ak Women yo. Konkèt la nan rejyon an pa dinasti Zirid la nan XIe syèk la make kòmansman Wayòm Grenad la, yon peryòd pandan plizyè dinasti mizilman yo te reyisi youn ak lòt : kapital taifa nan Grenad, Grenad te konkeri pa Almoravid yo ak enkòpore nan Wayòm ki nan Al-Andalus an 1090 ; li konnen dinasti Almohad ak Nasrid yo. An 1492, Wa Katolik yo te konkeri vil la epi yo te enkòpore li nan kouwòn Kastiy kòm yon wayòm katolik. Pèsekisyon swiv kont jwif yo epi, mizilman yo, menm konvèti yo (morisk). An 1833, divizyon teritoryal Espay te fè vil la kapital pwovens Grenad nan kominote otonòm Andalouzi.
Yon zòn kiltirèl ak touristik, Grenad gen pi popilè Palè Alhambra a, yon yon chèdèv nan achitekti panyòl-arab ki nan lis kòm patrimwàn mondyal. Sant istorik li yo divize an kat (4) vye vil : Albaicín, ki chita sou ti mòn lan ki gen menm non yo, ki nan lis INESKO depi 1994 ; Realejo-San Matías, yon ansyen katye jwif medyeval ; "Sacromonte a", ki sitiye nan nò Albayzin la e ki te okòmansman katye jitan, epi finalman Centro Sagrario a, sant vil la ki gen fòm sitou pa peryòd katolik la, ki pwolonje anba katedral la ak nan chapèl la wayal (kote gen rès nan wa katolik yo).