Āhia-ki-te-Rāwhiti
From Wikipedia, the free encyclopedia
Ko Āhia-ki-te-Rāwhiti he raro-rohe ā-ahurea, ā-matawhenua hoki o te paparahi o Āhia. Toha ana tōna rahinga ki ētahi km2 12,000,000, arā 28% o te paparahi o Āhia (arā, 15% nui ake i tō Ūropi rahinga whenua).
Āhia-ki-te-Rāwhiti 東亞 |
|
Taipei, Taiwana | |
Wehenga, Takiwā | |
---|---|
Ūpokonga | |
Ētahi atu tāone hira | |
Rahi | |
- Katoa | 11,839,074 km² (4,571,092 sq mi) |
Taupori | |
- Katoa | 1,575,784,500 |
- Kiato | 133.1/km² (344.7/sq mi) |
Wāhi taima |
|
Reo, whānau reo |
|
Āhia-ki-te-Rāwhiti | |||||||||||||||||||||||||||||
Ingoa reo Haina | |||||||||||||||||||||||||||||
---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|
Traditional Chinese | 東亞/東亞細亞 | ||||||||||||||||||||||||||||
Simplified Chinese | 东亚/东亚细亚 | ||||||||||||||||||||||||||||
| |||||||||||||||||||||||||||||
Ingoa reo Whitināmu | |||||||||||||||||||||||||||||
Vietnamese alphabet | Đông Á | ||||||||||||||||||||||||||||
Ingoa reo Kōrea | |||||||||||||||||||||||||||||
Hangul | 동아시아/동아세아/동아 | ||||||||||||||||||||||||||||
Hanja | 東아시아/東亞細亞/東亞 | ||||||||||||||||||||||||||||
| |||||||||||||||||||||||||||||
Ingoa reo Mongōria | |||||||||||||||||||||||||||||
Reo Mongōria | Зүүн Ази ᠵᠡᠭᠦᠨ ᠠᠽᠢ | ||||||||||||||||||||||||||||
Ingoa reo Hapani | |||||||||||||||||||||||||||||
Kanji | 東亜細亜(東アジア)/東亜 | ||||||||||||||||||||||||||||
Kyūjitai | 東亞細亞/東亞 | ||||||||||||||||||||||||||||
Kana | ひがしアジア/とうあ | ||||||||||||||||||||||||||||
| |||||||||||||||||||||||||||||
Ingoa reo Rūhia | |||||||||||||||||||||||||||||
te reo Rūhia | Восточная Азия | ||||||||||||||||||||||||||||
Romanization | Vostochnaja Azija |
Neke atu i te 1.5 piriona ngā tāngata e noho ana ki Āhia-ki-te-Raki, arā 38% o tō Āhia taupori, 22% rānei o te taupori o te ao. Koia tētahi o ngā rohe tino taupori o te ao me tōna kiato taupori 133 ia km2, arā, te takitoru o tō te ao toharite a 45 tāngata ia km2 (ahakoa ko Mongōria te wehenga motuhake kiato taupori paku rawa o te ao).
E ai ki ō te Kotahitanga Aorere (KoAo) whakamāramatanga, ko Āhia-ki-te-Rāwhiti te rohe tuarua o te ao (whai muri i a Āhia-ki-te-Tonga). He peke ā-tāhuhu ētahi pāpori maha o Āhia-ki-te-Raki o te Poi Ahurea Haina, ā, i te nuinga o te wā he mea takea ā rātou kupu, ā rātou hōtuhi hoki i te Reo Haina Tawhito me te Hōtuhi Haina Tawhito.
Ko te Hāhi Buddha (nuinga Mahayana), te Hāhi Rūī (Confucianism), Rūī-hou ranei, te Hāhi Tao, me ngā hāhi ā-iwi o Haina ngā whakapono mātua ki Haina me Taiwana. Ki ērā atu whenua o te raro-rohe, ko te Hāhi Shinto te whakapono matua ki Nipono, ā, ko te Hāhi Shaman te mea matua ki Kōrea, ki Mongōria, ki ngā pāpori taketake ō Āhia-ki-te-Raki hoki. I ngā wā o nā noa nei, he mea whanake te Hāhi Karaitiana ki te raro-rohe. He mea takea ērā atu maramataka o Āhia-ki-te-Raki i te maramataka o Haina.