![cover image](https://wikiwandv2-19431.kxcdn.com/_next/image?url=https://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/1/14/African_white-backed_vulture_-_Flickr_-_Lip_Kee.jpg/640px-African_white-backed_vulture_-_Flickr_-_Lip_Kee.jpg&w=640&q=50)
Ubucuruzi bw'inyoni nyafurika
From Wikipedia, the free encyclopedia
Ubucuruzi bw’inyoni nyafurika bukubiyemo guhiga, gucuruza, no kugurisha mu buryo butemewe inyoni n’ibice bimwe bizigize nk' nyama z’ibihuru no mu mihango bikoreshwa mu idini, nk'imiti gakondo, muri afurika yo munsi y'Ubutayu bwa Sahara . Ubu bucuruzi butemewe n’inyoni n’ibisiga bigira uruhare mu kibazo cy’abaturage ku mugabane wa afurika. Mu mwaka wa 2017, Urutonde rw'ibara ritukura rwa IUCN rwashyize mu majwi amoko 7 y’amoko 11 y’inyoni yo muri Afurika nk’ibangamiwe ku isi cyangwa abangamiwe cyane. [1] Ubushakashatsi buherutse gukorwa bwerekana ko 90% by’ibinyabuzima by’ibisiga n;inyoni bigabanuka muri Afurika bishobora guterwa no guhumanywa hamwe n’ubucuruzi bw’ibinyabuzima butemewe n'amategeko kugirango bikoreshwenk' imiti cyangwa inyama zo mu bihuru. Ubucuruzi bwose bw'ibisiga n 'inyoni byo muri Afrika ntibyemewe, kuko izo nyoni zirinzwe n'amategeko mpuzamahanga.
![Thumb image](http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/1/14/African_white-backed_vulture_-_Flickr_-_Lip_Kee.jpg/640px-African_white-backed_vulture_-_Flickr_-_Lip_Kee.jpg)
![Thumb image](http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/2/2b/African_Vulture_Distributions_Map.png/640px-African_Vulture_Distributions_Map.png)
Ubucuruzi bw’ibisiga byo muri Afurika bubarirwa munsi y’ubucuruzi bw’ibinyabuzima, hashingiwe k’ubucuruzi bw’igihugu ndetse n’amahanga. Inkongoro rimwe na rimwe zihigirwa cyane cyane kuribwa nk'inyama zo mu bihuru cyangwa gukoreshwa mu myizerere gakondo. Ba rushimusi nabo bibasira ibisiga, kabone niyo baba batabihigira iinyama cyangwa gukoreshwa mu ntego ijyanye n'imyizerere . [2] Kubera ko ibisiga bizenguruka imirambo, birashobora gukoreshwa nk'inzira, bikamenyesha abashinzwe inyamanswa ibikorwa byo guhiga. [2] Abahigi b'amahembe y'inzovu hamwe na ba rushimusi b'amahembe baribasiye inkongoro kugirango bagabanye amahirwe yo gufatwa. [2]
![Thumb image](http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/1/17/Regions_of_the_African_Union.png/320px-Regions_of_the_African_Union.png)
Bushmeat ni inyama zisarurwa mu nyamaswa zidakorerwa mu rugo zirimo inyamaswa z’inyamabere, amphibian, ibikururuka hasi, n’inyoni. Ba rushimusi bibasira ubwoko bw’ibisimba muri Afurika yo munsi y’ubutayu bwa Sahara kugirango basarure ibihuru kandi babikoreshe. Guhiga no gusarura inkongoro mu bucuruzi bw’isoko ubusanzwe bikubiyemo uburozi bw’inyoni zirisha amatungo n’imirambo y’ibinyabuzima hamwe n’ubuhinzi bw'umwimerere . Ibi bikurura inkongoro zo kugaburira. Inyoni zirya inyama zifite uburozi maze zirapfa, bigatuma umusaruro uboneka byoroshye. Nyamara, uburozi ibisiga byinjira byanyuze mu rwego rw'ibiryo bishyira abantu barya izo nyoni nabo bashobora guhura nubwo burozi. Impamvu ebyiri zitera impfu z’ibisimba ni uburozi n’ubucuruzi mugukora buvuzi buri gakondo, izi mpamvu zombi zigize nibura 90% by’impfu zavuzwe .