Bogumili u Raškoj
From Wikipedia, the free encyclopedia
Bogumili u srednjovekovnoj Srbiji su bili slovenski hrišćani koje nisu priznavali vlast vizantijske niti rimske crkve. Njihovo učenje, bogumilstvo, proširilo se Raškom iz Makedonije, koja je bila njihovo središte. Nazivani su i babunima, po makedonskoj planini Babuni.[1]
Pravoslavna crkva i nemanjićka država su ih proglasile za jeretike, kažnjavajući ih telesnim kaznama, spaljivanjem na lomači, sečenjem jezika, žigosanjem po licu, progonom iz zemlje, oduzimanjem imanja i drugim drakonskim merama.[2] U ovim pogromima su spaljene i slovenske apokrifne knjige, koje su predstavljale najstarije spomenike raške i makedonske škole[3][4].