Napoleonov kodeks
From Wikipedia, the free encyclopedia
Code civil des français (hrvatskosrpski: Francuski građanski zakonik) koji je 1807. preimenovan u Code Napoleon (Napoleonov zakonik) pa nakon restauracije 1814. u Code Civil (Građanski zakonik) bio je francuski građanski zakonik, napravljen na Napoleonovu inicijativu - 1804. To je bila prva kodifikacija prava koja se odnosila na građana pojedinca, u upotrebi u mnogim zemljama od Francuske, Belgije, Italije, Poljske, Ilirskih provincija i brojnih njemačkih država.
Code civil
Code civil des français
Code Napoleon
Tip: | Građanski zakonik |
---|---|
Država: | Francuska (Prvo carstvo) |
Donositelj: | Car Napoleon I |
Datum proglašenja: | 21. mart 1804. |
Pravni sistem: | kontinentalno pravo |
Izvori: | francusko običajno pravo Corpus iuris civilis (rimsko pravo) |
Uticaj na: | Opći građanski zakonik (OGZ) Srpski građanski zakonik Italijanski građanski zakonik Građanski zakonik Lousiane latinoamerički građanski zakonici |
Prestanak važenja: | Traje do danas |
Načela na kojima je izrađen bila su; jednakost svih pred zakonom, nezavisnost prava od religije i garantiranje privatnog vlasništva. Zakonik je ukinuo povlastice na temelju rođenja, dopustio slobodu vjeroispovijesti, i precizirao da poslove u državnoj upravi mogu dobiti najkvalificiraniji ljudi za taj posao.[1] Za izradu zakonika sastavljena je komisija od četiri eminentna pravnika, koji su ekpresno obavili posao, tako da je on stupio na snagu 21. marta 1804. [1] Napoleonov zakonik bio je naglašeno jasno napisan i provedljiv zakon, veliki korak u sređivanju stanja i pravne zbrke, zamijenivši prethodno šarenilo feudalnih zakona. Američki historičar Robert Holtman ga smatra jednom od rijetkih dokumenata koji su utjecali na cijeli svijet. [1]
Napoleonov građanski zakonik nije bio prvi pravni kodeks na evropskom tlu koji se ticao građanskog prava - njemu su predhodili Maksimilijanov bavarski građanski zakonik (Codex Maximilianeus bavaricus civilis) iz Bavarske -1756., Opći zemaljski zakonik (Allgemeines Landrecht) iz Prusije, 1794. i Zapadni galicijski zakonik (Galicija, tada dio Austrije, 1797.). On je međutim, bio prvi moderni pravni zakonik koji se proširio po cijeloj kontinentalnoj Evropi i snažno utjecao na zakonodavstvo mnogih država nastalih za vrijeme i nakon Napoleonskih ratova. [1]
Sam Napoleon u svojim memoarima koje je diktirao na Svetoj Heleni, shvatio je da će od svega što je napravio za svog života - Code civil ostati njegova najveća ostavština - moja prava slava ne leži u činjenici da sam pobjedio u četrdeset bitaka, - Waterloo će izbrisati uspomenu na sve moje pobjede, ali moj Građanski zakonik - živjet će vječno. [2]